Finalni nacrt izvješća UN-ovog međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koji se trebao objaviti u listopadu procurio je Reutersu. Radi se o dokumentu koji pruža upute što države trebaju učiniti kako bi se borile s klimatskim promjenama, prenosi Guardian.
Ključna granica na 1,5°C
Zatopljenje kao posljedica ljudskog djelovanja prouzročiti će porast temperature od preko 1,5°C do oko 2040. godine ako emisije nastave biti na trenutačnom nivou, otkriveno je u izvješću, no države bi mogle zadržati zatopljenje ispod te razine ako naprave "brze i dalekosežne" promjene. Gotovo 200 država potpisalo je Pariški klimatski sporazum iz 2015. koji ograničava rast globalne temperature na dosta ispod 2°C u odnosu na predindustrijsko stanje, te potiče ograničavanje porasta temperature na 1,5°C.
Klimatolog i direktor znanstveno-političkog instituta Climate Analytics Bill Hare izjavio je kako nacrt izvješća jasno pokazuje kako države trebaju što brže krenuti oprema dekarbonizaciji, te da će se posljedice klimatskih promjena jako pogoršati ako temperatura naraste za 2°C umjesto samo 1,5°C.
Nužni potezi uključuju prijelaz na obnovljivu energiju, pokretanje prijevoznog sektora strujom, poboljšavanje upravljanja poljoprivredom i zaustavljanje sječe šuma. "Ovo izvješće IPCC-a pokazuje kako su velike razlike između zatopljenja od 1,5 i 2°C i na prirodu i na ljude", rekao je Hare. "Zatopljenje od dva stupnja i tropski grebeni praktički više nemaju šanse, ali kod 1,5°C imaju malo do skromnu šansu za preživljavanje."
Izvješće pokazuje da ako se emisije nastave kao i do sada, nema šanse da će se porast globalne temperature moći ograničiti i na 3°C, tvrdi Hare. Gospodarsko modeliranje u nacrtu izvješća pokazuje da su opasnosti po gospodarski rast, posebno u zemljama u razvoju, znatno više kod temperaturnog porasta od 2°C nego u slučaju rasta od 1,5°C.
Trenutak istine
Došao je trenutak istine za svjetske vođe, rekla je izvršna direktorica Greenpace Internationala Jennifer Morgan, dodavši kako je postizanje ciljeva Pariškog sporazuma politička odluka. "Izbor se mora temeljiti na moralnim obvezama koje nas sve spajaju. Pomoću međunarodne suradnje i rada s lokalnim zajednicama naši vođe još uvijek imaju vremena učiniti ono što moraju", rekla je Morgan.
"To znači poručiti glasno 'Ne' fosilnim gorivima u podržati zaštitu šuma i oceana odlukama. To znači umanjivanje potrošnje mesa i mliječnih proizvoda, i mijenjanje načina na koji proizvodimo našu hranu."
