U studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences, znanstvenici vođeni Danielom Belskyjem, asistentom na odsjeku za gerijatriju Medicinskog fakulteta na Sveučilištu Duke, napravili su panel od 18 mjera testiranih na ljudima u 20-im i 30-im godinama koje su pokazale koliko brzo stare, prenosi Time.
Markeri su se pokazali kao dobar pokazatelj fiziološke starosti jer su zrcalili biološke učinke starenja pronađenih kod starijih ljudi. No, bili su i dobri pokazatelji fizičke dobi odnosno pokazalo se da oni koji brže stare i izgledaju starije.
Većina studija o starenju i faktorima koji utječu na starenje rezultat su istraživanja starije populacije, kaže Belsky. U većini slučajeva kronične bolesti i fiziološke promjene već su jasno vidljive kod te skupine. Međutim, jasno je da se starenje ne događa preko noći nego se postupno događa desetljećima.
Pratili njihove životne navike
U studiji su sudjelovale 954 osobe rođene 1972. ili 1973. godine u Dunedinu u Novom Zelandu. Praćene su u dobi od 26 do 38 godina. Svaki sudionik pristao je biti testiran na 18 različitih čimbenika koje su ranije studije povezale sa starenjem, kao što su krvni tlak, funkcija pluća, kolesterol, indeks tjelesne mase, upala i cjelovitost njihove DNK. S obzirom na rezultate ovih mjerenja, istraživači su izračunali biološku dob svakog volontera. Isto su učinili kada su ljudi imali 32 i ponovno kada su navršili 38 godina. Rezultate su zatim usporedili kako bi izračunali tempo kojim je svaka osoba starila.
Neki su ljudi biološki stariji i stare brže nego drugi, bez obzira na istu kronološku dob. Istraživači su pokazali da su promjene koje su pokazali testovi ravnoteže i razmišljanja jednake kao one koje se pojavljuju kasnije u životu.
Iako su neki ljudi zaista biološki bili stariji od drugih, dobre vijesti su da su neki bili mlađi od svoje kronološke dobi i starili sporije nego što bi trebali. Uspoređujući skupine onih koji stare sporije i onih koji stare brže, dobivene su neke naznake o tome kako držati starenje pod kontrolom.
Ima nade...
Velika većina (čak 80 posto) čimbenika koji utječu na starenje nemaju veze s genima, a čak i na ovih 20 posto može se utjecati.
"Ovo je tek početak. Sljedeći korak je saznati uzroke ubrzanog starenja i kako ga usporiti. Također nam može pomoći otkriti terapije koja bi usporila starenje", izjavio je Belsky.
Postojanje načina kojim se mjeri starenje može otkriti djeluju li tretmani protv starenja ili ne. Naravno, za što dulju mladost važno je zdravo se hraniti, redovito vježbati, jačati imunitet i smanjiti stres. Kako bi saznao više, Belsky nastavlja istraživati i ponovno će testirati grupu kada će imati 45 godina.
"Možemo početi zaključivati kakvo ponašanje usporava starenja", kaže Belsky.
Time/Danas.hr
