Ta je teorija rezultat novog istraživanja koje je koristilo podatke sa svemirskih teleskopa Hubble i Kepler, koji sugeriraju da 92% potencijalno nastanjivih planeta u svemiru tek treba nastati.
Temeljeno na usporavajućem tempu formiranja novih zvijezda, ali i na velikoj količini preostale međuzvjezdane prašine i plina, znanstvenici sa Space Telescope Science Institutea (STScI) u Marylandu sugerirali su da se velika većina zemljolikih svjetova nije još uopće niti formirala.
"Kada se usporedi sa svim planetima koji će ikada nastati u cijelom svemiru, Zemlja je nastala među najranijima", izjavio je suautor istraživanja Peter Behroozi.
Znanstvenici su izjavili kako će plin koji se nalazi oko galaktika nastaviti hraniti stvaranje novih zvijezda i planeta još trilione godina. "To podrazumijeva da postoji barem 92% šanse kako nismo jedina civilizacija koju će svemir ikada imati," rekao je Behroozi.
Ima smisla, ako malo razmislite o tome. Sama Zemljae je stara oko 4.5 milijarde godine, što je otprilike trećinu starosti svemira, za kojeg se smatra da je star oko 13.8 milijardi godina. Iako se formiranje zvjezdanih formacija usporilo u zadnjih 10 milijardi godina, ne očekuje se da će se zadnja zvijezda ugasiti za još punih 100 trilijuna godina. To ostavlja još puno vremena za formiranje brojnih planeta.
"Ostalo je još dovoljno materijala (nakon Velikog praska) da se proizvede još više planeta u budućnosti, i u našoj i u drugim galaktikama", rekla je suautorica istraživanja Molly Peeples.
Istraživanje se djelomično temelji na promatranjima Keplerovog svemirskog teleskopa, koje navodi na mišljenje da bi planeti poput Zemlje, koji se nalaze unutar nastanjive zone mogli biti dosta česti. U stvari, pretpostavlja se da ih trenutačno ima oko milijardu samo u našem Mliječnom putu, koji je samo jedna od desetaka milijardi galaktika. A ako su to samo prvih 8% od svih zemljolikih planeta koji će ikada nastati, onda možemo očekivati da će ih se još puno formirati. Stoga, kada pokušavamo pronaći gdje su svi ostali, možda je jednostavan odgovor da smo mi jedan od prvih razumnih oblika života.
U svom radu znanstvenici su naveli i poznatu Drakeovu jednadžbu, koja predviđa kolika je vjerojatnost nastanka života. Ona sugerira da u našoj galaktici postoji između 1 i 10.000 civilizacija, i do 1.000 triliona u cijelome svemiru. No znanstvenici nisu sigurni da je naniža brojka točna.
Jer kad bi u naša civilizacija bila jedina koju bi svemir ikada imao, ne bi bilo previše vjerojatno da bi se naš planet formirao baš toliko rano, ako je očekivano trajanje svemira 100 trilijuna godina. I čak kada bi naša galaktika imala samo jednu civilizaciju, to bi opet impliciralo da ih ima još barem 10 milijardi po drugim galaktikama.
Ali postoji jedna dosta tmurna misao; za većinu se planeta očekuje da će se tek formirati za 100 milijardi do trilijun godina u budućnosti. Dok smo mi sada još dosta rano u svemu tome pa možemo vidjeti dokaze o širenju svemira u obliku kosmičkog pozadinskog zračenja i sličnih stvari, ti će dokazi većinom nestati za trilijun godina zbog širenja svemira.
A to znači da buduće civilizacije neće znati kako je svemir počeo. Možda ćemo ih mi moći naučiti.
