Ledena su doba na Marsu bila posljedica procesa sličnih onima koji su doveli do ledenih doba na Zemlji, konkretno, dugoročnih cikličnih promjena orbite i nagiba planete, što je utjecalo na količinu solarnog zračenja koje planet primi.

"Otkrili smo povećanu akumulaciju leda na najgornjih 100 do 300 metara polarne kape", kaže dr. Isaac Smith, autor istraživanja. "Volumen i debljina leda slaže se sa predviđanjima iz prošlog desetljeća. Radarska promatranja ledene kape nude detaljnu povijest akumulaciju i eroziju leda, a koje su povezane s klimatskim promjenama".

Velike varijacije u nagibu planeta

Baš kao i Zemlja, i današnji Mars prolazi kroz godišnje i sezonske cikluse koji utječu na distribuciju leda. Ali na Marsu su dulji ciklusi jače izraženi.

To je zbog toga što se nagib Marsa znatnije mijenja, i do 60 stupnjeva, unutar vremenskih perioda koji traju od nekoliko stotina tisuća pa do milijun godina. Za usporedbu, unutar tih vremenskih razdoblja Zemljin se kut nagiba mijenja za samo 2 stupnja. Veća varijabilnost djeluje na količinu sunčeve svjetlosti koja pada na bilo koju točku površine planeta.

"Kako klima na Marsu više fluktuira zbog većih promjena u nagibu, a i led se drugačije distribuira nakon svake promjene, Mars je u prošlosti izgledao znatno drugačije nego danas", kaže Smith, i dodaje, "Nadalje, kako Mars trenutno nema oceana, predstavlja 'pojednostavljen' laboratorij za proučavanje klimatske znanosti na Zemlji."

Detaljnja mjerenja debljine leda pokazuju kako je većina leda akumulirala na sjeverom polu. Količina leda je ekvivalent sloju od 60 cm ako bi se jednako rasporedio po cijelom planetu.

Nedavno je NASA objavila animaciju koja pokazuje evoluciju Marsa od plavog, vodenog svijeta do suhog, crvenog planeta kakav je danas.