Tim znanstvenika istraživanje je vršio na tijelima uginulih kornjača, a njegovi rezultati objavljeni su u časopisu Marine Pollution Bulletin. Iako utjecaj otpada na morski svijet nije potpuno razjašnjen, znanstvenici vjeruju kako je on za neke vrste smrtonosan.

Istraživači sa Sveučilišta u Zagrebu na čelu sa dr. sci. Bojanom Lazarom otkrili su da više od trećine od 54 kornjače koje su pregledali, u svojoj utrobi imaju neku vrstu otpada, kao što su plastične vrećice, folija, konopci i ribarski najlon, što je u mnogim slučajevima uzrok ugibanja ovih životinja.

Priobalna područja sjevernog Jadrana jedno su od dvaju najvažnijih staništa u Sredozemlju za razvoj kornjača. 'Moramo saznati više o Jadranu kako bismo pomogli kornjačama na njihovom putovanju Mediteranom. Kornjače jedu gotovo sve, a plastika jako dugo ostaje na dnu i zato moramo početi paziti što sve bacamo u Jadransko more', rekla je znanstvena novakinja Romana Gračan s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu, koja je također radila na ovom istraživanju.

Koncentracija otpada na dnu Jadrana među najvišima je u Europi. Odmah iza njega je Keltsko more i sjeveroistočni dio Sredozemnog mora. Otpad u Jadransko more baca oko četiri milijuna ljudi. Za vrijeme turističke sezone taj se broj ušesterostruči. Znanstvenici vjeruju kako će nova studija pokrenuti ozbiljnije rasprave te da će se započeti s osmišljavanjem projekata za očuvanje mora, piše BBC.

arti-201002210041006 arti-201003010454006 arti-201007240141006 arti-201009010534006 arti-201002250799006