Prije puno milijuna ili milijardi godina, divovska zvijezda u zviježđu Strijelca nazvana J1808 ostala je bez goriva, srušila se pod vlastitom težinom i eksplodirala. Ovakve eksplozije su česte u kozmosu; znanstvenici znaju da su dio procesa koji moćna sunca pretvaraju u stisnute neutronske zvijezde - najmanje i najgušće zvijezde u svemiru. Ono što je danas zaintrigiralo astronome u vezi s J1808, jest činjenica da još uvijek eksplodira i očigledno zasipa našu galaktiku nekim od najintenzivnijih udara svjetla ikad otkrivenih, piše Live Science.
Dana 20. kolovoza 2019. specijalni teleskop za promatranje neutronskih zvijezda na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) zabilježio je termonuklearnu eksploziju na J1808 koja je bila jača od svih ranije otkrivenih eksplozija. Kratka provala rendgenskih zraka treperila je samo 20 sekundi, ali je za to vrijeme ispušteno više energije nego što Zemljino Sunce ispusti u 10 dana, stoji u NASA-inoj vijesti. Bio je to najsvjetliji bljesak energije ikad zabilježen teleskopom koji je u funkciji od 2017. godine.
"Ovaj prasak je bio izvanredan", rekao je Peter Bult, astrofizičar iz NASA-inog centra za svemirske letove Goddard i vodeći autor nedavne studije o eksploziji objavljenoj u časopisu Astrophysical Journal Letters. "Vidimo promjenu jačine svjetla u dva koraka, za koju mislimo da je uzrokovana izbacivanjem zasebnih slojeva s površine zvijezde i druge značajke koje će nam pomoći u dekodiranju fizike ovih moćnih događaja."
Nestabilno partnerstvo
J1808 je pulsar, ili neutronska zvijezda, koja se rotira iznimno brzo i emitira snažno elektromagnetsko zračenje s obaju svojih polova. Zvijezde poput ove vrte se toliko brzo (J1808 izvrši oko 400 rotacija svake sekunde) da se doima kao da zrake energije na njihovim polovima pulsiraju poput stroboskopskog svjetla svaki put kada se usmjere prema Zemlji.
Slično kao u crnoj rupi, snažna gravitacija neutronske zvijezde može neprestano privlačiti ogromne količine okolne materije koja se skuplja u ogromnom vrtložnom disku na rubu zvijezde ("akrecijski disk"). Prema autorima nove studije, čini se da je J1808 dugo vremena usisavao vodikov plin iz misterioznog nebeskog objekta s kojim dijeli binarnu orbitu. Ovaj objekt, veći od planeta, a ipak manji od zvijezde, nazvan je "smeđim patuljkom".
Čini se da je velika eksplozija 20. kolovoza rezultat dugog, jednostranog odnosa između J1808 i njegova smeđeg partnera, napisali su istraživači. Čini se da je neutronska zvijezda u posljednjih nekoliko godina usisala toliko vodika iz svoga susjeda da je plin postao supervruće, supergusto "more" koje je počelo padati prema unutra i prekrivati površinu zvijezde. Toplina zvijezde toliko je zagrijala ovo more da se počela odvijati nuklearna reakcija, zbog čega su se vodikove jezgre stapale u helijeve jezgre. S vremenom je ovaj novoformirani helij stvorio drugi sloj plina oko površine zvijezde koji se protezao na nekoliko metara dubine, napisali su istraživači.
"Jednom kada je sloj helija dubok nekoliko metara, uvjeti omogućavaju da se jezgre helija spajaju u ugljik", rekao je koautor studije Zaven Arzoumanian. "Tada helij eksplozivno eruptira i oslobađa termonuklearnu vatrenu kuglu po cijeloj površini pulsara."
Treća eksplozija ostala neobjašnjena
Istraživači vjeruju da se eksplozija 20. kolovoza dogodila kada je takva vatrena kugla brzo otpuhala slojeve vodika i helija koji su okruživali zvijezdu, uzrokujući dvostruki bljesak intenzivno svijetle energije rendgenskih zraka koja je prasnula u svemir. (J1808 i njegov partner nalaze se na oko 11.000 svjetlosnih godina od Zemlje, što je kozmički gledano prilično blizu).
Ovo tumačenje eksplozije uklapa se u opažanja Međunarodne svemirske stanice, ali izostavlja jedan važan detalj. Nakon prva dva skoka energije X-zraka, pulsar je ispustio treću, lagano prigušenu eksploziju koja je bila oko 20% svjetlija od normalnog treperenja zvijezde. Istraživači su rekli kako nije jasno kakva vrsta mehanizma je pokrenula ovaj posljednji udar energije.
