Pomiješavši ime regije gdje je pronađen, Ötztal, te ime mitskog ''snježnog čovjeka'' Jetija, austrijski reporter stvorio je ime za koje danas malo tko ne zna, piše portal biologija.com.hr.
No isprva, nakon dojave dvoje turista, austrijske su vlasti tijelo grubo izvukle te ga poslale na analizu, vjerujući da se radi o suvremenom lešu. Međutim, rezultati su pokazali da je Ötzi pripadnik bakrenodobne populacije, koja je naseljavala podalpske doline oko 3.300. godina pr. n. e.
Od tada, njegovo je tijelo prošlo mnogobrojne analize. Nakon što je datirano, podvrgnuto je rendgenskom zračenju, a analiziran je i sadržaj njegovih crijeva, kao i uzorci polena koje je imao na odjeći i opremi, te zubna caklina.
Analiza mitohondrijske DNA pokazala je da Ötzi pripada haplogrupi K1 (genetički markeri koji se koriste za praćenje zajedničkih predaka neke populacije), no i da se na njegovom tijelu i opremi nalazi krv još četiri osobe. Kada se tome dodao vršak strijele zaboden u rame i odgovarajuća rupa na ogrtaču, te posjekotine na dlanovima, rukama i prsima, postalo je izgledno da je ''Ledeni čovjek'' bio žrtva ubojstva. No, pojavile su se i teorije o ritualnoj žrtvi, pogotovo zato što 57 tetovaža na njegovu tijelu vjerojatno ukazuju na visok položaj u društvenoj zajednici.
Kako bi do kraja razjasnili priču o Ötziju, koji je za života bolovao od više bolesti kostiju i crijevnih parazita, znanstvenici su se prihvatili ambicioznog projekta dekodiranja njegova genoma. Nedavno je objavljeno kako su Albert Zink, glava EURAC Instituta za mumije, i Carsten Pusch iz Instituta za ljudsku genetiku pri Sveučilištu u Tübingenu, pomoću uzorka kosti dobili čitav genetski profil ove izvanredne mumije. Dvojac radi zajedno već neko vrijeme te su nedavno, u suradnji s egipatskim timom predvođenim Zahijem Hawassom, objavili najnovije rezultate istraživanja o životu i zdravstvenom stanju faraona Tutankamona i njegove obitelji.
Mogućnost dekodiranja Ötzijeva genoma pružio im je Andreas Keller, stručnjak biotehnološke tvrke iz Heidelberga, koja raspolaže najsuvremenijom SOLiD tehnologijom sekvenciranja ljudskog genoma. Novi postupak omogućuje da se takva analiza obavi u neusporedivo kraćem vremenu nego prije, budući da su neki stari postupci ovakav posao mogli odužiti i na nekoliko desetljeća. Također svodi pogrešku na minimum.
Zink je objasnio kako je u pitanju bila vrlo fragmentirana DNA te ju je bilo moguće precizno analizirati samo najnovijom tehnologijom. Sada pred njima leže sve informacije o Ötziju, pa i odgovor na pitanje postoje li i danas njegovi potomci i gdje? Zink i Pusch također će pokušati usporediti genetske mutacije tadašnjih i današnjih populacija na alpskom prostoru, kao i sklonost određenim bolestima. Obljetnicu pronalaska mumije 2011. godine ovi će znanstvenici obilježiti objavom rezultata koje su dosad dobili, kao i zaključaka koje tek trebaju izvesti.
