Buduci da su plavi kitovi plivali uvelike nesputanoo kroz oceane tako dugo, vrsta nikada nije razvila averziju prema ogromnim prekooceanskim brodovima. Putnicki brodovi i tankeri su, naravno, proizvod modernog svijeta – proizvod kojeg plavi ne izbjegava osobito dobro.
"U njihovoj evolucijskoj povijesti nije bilo teretnih brodova koji ih ubijaju, tako da nisu razvili ponasanje na ovu prijetnju", kaze biolog Jeremy Goldbogen, istrazivac i docent na Hopkins Marine Station Sveucilista Stanford. "Oni jednostavno nemaju odgovor za izbjegavanje tih opasnih brodova".
Sudari izmedu brodova i kitova dogadaju se u svim svjetskim oceanima. Za neke ugrozene populacije kitova sudari s brodovima su glavna prijetnja opstanku i oporavku vrste. Faktori koji utjecu na ucestalost i ozbiljnost sudara ukljucuju istovremenu pojavu na istom prostoru, hidrodinamicke sile oko brodova te brzinu brodaGoldbogen i njegovi kolege detaljno su pratili ovaj izoostanak reakcije, nadajuci se da ce oktriti tragove za poboljsanje politike zastite. Sudari s brodovima, kazu biolozi, ozbiljna su prijetnja plavim kitovima sirom svijeta.
Znanstvenici su vec znali da kitovi nisu bas dobri u izbjegavanju velikih, brzih brodova – bas kao sto ni jeleni nisu osobito vjesti u reakcijama na automobil u kretanju. No, ono sto nisu znali je upravo reakcija kita na nadolazeci brod.
Istrazivaci su znali da je idealno mjesto za potragu za tim odgovorom Long Beach u Kaliforniji, gdje se nalazi jedno od najvecih pomorskih sredista na svijetu, gdje sSvakodnevno pristaju i isplovljavaju ogromni prekooceanski brodovi.
A samo nekoliko milja od obale dubokomorske struje udaraju u epikontinentalni pojas, sto na povrsinu donosi velike kolicine krila – omiljenu hranu plavih kitova.
Tu su znanstvenici nekoliko kitova opremili GPS-lokatorima i uredajima za pracenje urona. Tada su usporedili kretanje kitova s putanjama brodova kako bi ustanovili kakva je interakcija kitova i njihova reakcija na te "cudne" plovece objekte.
Tako su zabiljezili susret 20 brodova s 9 pojedinacnih kitova na udaljenosti od 60 do 3600 metara.
Otkrili su da kitovi uopce ne prepoznaju prijetnju. Jednostavno nemaju dobar odgovor. Umjesto izbjegavanja i zarona, kitovi se "prave mrtvi" i samo polako tonu.
"Plavi kitovi imaju suptilnu i ne bas jako uvjerljivu sposobnost da se izmaknu nadolazecim brodovima", kaze Goldbogen. "Umjesto da zarone, dignu rep i krenu prema dolje okomito, oni samo tonu vodoravno. To rezultira sporim uronom i ostavlja ih na milost i nemilost brodova".
Goldbogen i kolege planiraju provesti niz dodatnih studija, s nadom izrade nove i snazne preporuke o tome kako nauticari i brodari mogu smanjiti rizik od sudara s bezazlenim kitovima.
Goldbogenova studija objavljena je u casopisu Endangered Species Research.
