Fenomen arktičke amplifikacije, koji se odnosi na brže zagrijavanje Arktika u odnosu na južnije krajeve te ga se smatralo uzročnikom razdoblja ekstremne hladnoće koja su pogađala SAD i Europu proteklih godina, novom studijom je pao u drugi plan.
Dr. James Screen sa Sveučilišta u Exeteru u novom istraživanju dokazao je kako je arktička amplifikacija zapravo umanjila rizik pojave ekstremno hladnih temperatura u sjevernoj hemisferi.
Studija objavljena u znanstvenom časopisu Nature Climate Change pokazuje da jesenji i zimski dani u prosjeku postaju sve topliji, a temperature sve manje variraju na dnevnoj bazi. Oboje smanjuje mogućnost pojave ekstremno hladnih dana.
Matematički dokaz
Screen je ustanovio je kako se hladni dani pojavljuju kad vjetar puše sa sjevera i donosi arktički zrak do nižih paralela. Budući da se arktički zrak tako brzo zagrijava, ti su hladni dani sada ipak topliji nego u prošlosti.
Vrhunski matematičar koristio je najnoviji model matematičkog proučavanja klimatskih promjena i pomoću njega dokazao kako će se ove promjene nastaviti u budućnosti. Jedino ljeti će temperature i dalje značajnije varirati, ustanovio je.