Ovo je zaključak međunarodne skupine istraživača koji su prikupili prvu sveobuhvatnu povijest arktičkog leda.

Tijekom desetljeća znanstvenici su nastojali prikupiti uzorke sedimenata iz teško dostupnog dna Arktičkog mora kako bi otkrili kako je Arktik izgledao u prošlosti, prenosi znanost.com.

Njihov cilj jest otkriti dugoročnu perspektivu gubitka leda kakvog danas vidimo. U izdanju časopisa Quarternary Science Reviews, skupina predvođena državnim Sveučilištem Ohio ponovno je ispitala podatke iz prošlih i sadašnjih studija te ih kombinirala kako bi dobila ukupni pregled klimatske povijesti pola koja se proteže milijunima godina unatrag. arti-201002220397006 Sateliti mogu pružiti detaljne mjere količine leda koji pokriva pol u ovom trenutku, no uzorci sedimenata su poput fosila povijesti oceana, kaže on.

"Uzorci sedimenata u biti su zapisi sedimenata koji su se istaložili na morskom dnu, sloj po sloj, oni bilježe stanje morskog sustava tijekom razdoblja u kojem su taloženi. Ako pažljivo proučimo različite kemijske i biološke komponente sedimenta te kako je sediment raspoređen, uz određene vještine i malo sreće možemo rekonstruirati uvjete u razdoblju kad je sediment taložen", smatra Polyak.

Primjerice, znanstvenici mogu tražiti biokemijski marker koji je povezan s određenim vrstama algi koje žive samo u ledu. Ako je taj marker prisutan u sedimentu, tad je ta lokacija vjerojatno bila prekrivena ledom u tom razdoblju.

Znanstvenici takve markere zovu "zamjenama" za stvari koje zapravo žele izmjeriti. U ovom slučaju, to je geografski prostor leda u prošlosti. I dok znaju da je smanjenje površine leda vrlo važno, Polyak kaže da ovaj rad još uvijek ne može otkriti još važniju činjenicu; kako se ukupan volumen leda mijenjao kroz vrijeme.

"Ispod površine led može biti debeo ili tanak. Najnovije satelitske tehnike i terensko motrenje omogućavaju nam da uvidimo da se volumen leda smanjuje znatno brže od njegove površine. Slika je vrlo zabrinjavajuća. Gubimo led vrlo brzo. Možda jednom prilikom usput uspijemo razviti zamjene za debljinu leda. No, upravo sada vrlo je teško jer pratimo samo površinu leda", kaže Polyak.

Kako bi ponovo ispitali i kombinirali podatke iz stotina studija, on i njegovi suradnici morali su kombinirati informacije više različitih zamjena kao i modernih promatranja.

arti-201001220627006 arti-201003050477006