Naime, čini se da je kod divovskih lignji riječ o jednoj globalnoj populaciji, što dosad nije zabilježeno kod vrsta koje žive u oceanu. Obično se životinje koje žive u oceanu s vremenom genetski segregiraju u podvrste, kako se šire po svijetu. No, ne i divovske lignje.

Usporedba mitohondrijskog genetskog materijala čak 43 primjerka koji su pronađeni kod Novog Zelanda, Južnoafričke republike, Floride, Kalifornije itd., pokazala je da primjerci imaju jako sličnu DNK. Znanstvenici zato misle da ove lignje žive u plićim vodama kad su male, ploveći na morskim strujama. Kad narastu, tonu u dubinu kako bi se parile i hranile, a svoje potomke 'puštaju' morskim strujama i tako ponavljaju ciklus, piše Bussines Insider.

Po onome što se dosad zna o ovoj vrsti, latinskog imena Architeuthis dux, divovske lignje imaju 10 krakova, a mogu narasti i duže od 13 metara. Odrasli primjerci teže i do 900 kilograma. Jedu sve, od riba do drugih divovskih lignji - ove su životinje aktivni i iznenađujuće jaki predatori. Moguće je da se njihova populacija rapidno proširila tijekom 1700-ih i 1800-ih godina, zbog pretjeranog izlova kitova.