Primjerice, do nedavno se mislilo kako je čovjek spreman raditi više stvari odjednom, o pojavi znanoj kao ''multitasking'' pričalo se na dugo i na široko.
No, ta je teorija, kako tvrde najnovija istraživanja, pala u vodu, te se pokazalo kako ljudski mozak ipak nije ''programiran'' da radi više stvari odjednom.
Da je ljudski mozak još uvijek veliki misterij, svaki put se iznova uvjerimo. Kao prilog tome navodimo 7 iznenađujućih činjenica o njemu i načinu kako funkcionira, koje će vas potpuno začuditi.
Dok je mozak umoran radi 'kreativnije'
Ako ste umorni vaš mozak će se teže fokusirati na određeni zadatak i lošije će pamtiti, no kada je u pitanju neki kreativni posao, on će u stanju umora jednostavno briljirati.
Jedna je američka studija pokazala kako je umoran mozak podložan distrakcijama koristan u kreativnom izražavanju. Zato je umorni, smeteni mozak korisniji za nas kada radimo na kreativnim projektima. Distrakcije nam u biti pomažu jer nas tjeraju da razmišljamo ''izvan kutije'', što potiče inovacije.
Stres može promijeniti veličinu mozga i učiniti ga manjim
Kladimo se da niste znali da stres može utjecati na veličinu vašeg mozga. Tako je jedna studija u kojoj su se proučavali mladi majmuni tijekom perioda od šest mjeseci pokazala da su se mozgovi majmuna koji su tih pola godine boravili samo s vršnjacima bili drugačiji od mladunaca za koje su se brinule njihove majke.
Druga studija tijekom koje su štakori bili izloženi kroničnoj razini stresa pokazala je da se nakon nekog vremena dio mozga zvan hipokampus doslovno smanjio.
'Multitasking' je za naše mozgove doslovno nemoguć
Obavljanje više zadataka odjednom je nešto što ljudi već dulje vrijeme pokušavaju uvježbati, no ispostavilo se da to zapravo nije moguće. Kada mislimo da obavljamo više zadataka odjednom u našim glavama zapravo se radi o prebacivanju s jednog zadatka na drugi.
Istraživanja su ujedno pokazala da na taj način pojedine zadatke obavljamo lošije nego kada se posvetimo samo jednoj stvari, jer trošimo sredstva našeg mozga na dvije različite stvari te se cijelo vrijeme prebacujemo s jednog zadatka na drugi.
Kratki odmori poboljšavaju performanse mozga
Poprilično je jasno koliko je kvalitetan san važan za naše moždane vijuge, no što je s kratkim odmorima tijekom dana?
Ispostavilo se da su te kratke ture spavanja zapravo vrlo korisne. Na taj način poboljšava se sposobnost pamćenja te lakše učimo nove stvari. Jedno istraživanje je pokazalo da su ljudi čak uspješniji u rješavanju testova i zadataka nakon kratkog odmora nego nakon cijele noći sna.
Vaša vizualna osjetila nadjačavaju ostala
Iako je vid jedno od pet ljudskih osjetila, on nadjačava sva ostala. Ako čujete neku informaciju tri dana kasnije sjećat ćete se 10 posto svega, a ako svemu dodate sliku postotak zapamćenog raste na 65 posto.
Vizualni aspekt toliko je jak da su najbolji kušači vina na svijetu tijekom jednog istraživanja obojeno bijelo vino opisivali kao crno.
Više nam se sviđaju ljudi koji češće rade pogreške
Čini se kako nas naše pogreške mogu približiti drugim ljudima i na taj način postajemo popularniji u društvu. Tu se radi o tzv. Pratfallovom efektu, koji je najbolje objašnjen na sljedećem primjeru:
Oni koji nikada ne rade pogreške manje su popularni u društvu i druge osobe ih teže zavole nego osobe koje tu i tamo pogriješe. Kada griješimo drugim ljudima dajemo do znanja da smo i mi ljudi 'od krvi i mesa'.
Meditacija zaista pomaže mozgu
Pojedini učinci meditacije znastveno su dokazani, poput toga da što više meditiramo manje tjeskobe osjećamo. To se događa zato jer doslovno opuštamo određene veze između živčanih putova.
Na taj način mozak se 'opušta' i ne reagiramo više toliko jako na određene podražaje kao prije meditacije. Kada meditacijom smanjujemo razinu tjeskobe uspostavljamo bolje veze s centrima za tjelesna osjetila i centrom za strah, jer kada se aktiviraju ti centri racionalnije gledamo na stvari oko nas.
Meditacija također razvija kreativnost i poboljšava sposobnost pamćenja, smanjuje razinu stresa te ujedno povećava razinu sive tvari u mozgu.