Profesor Željko Požega kaže da je Grčka ekstreman, gotovo nevjerojatan primjer urušavanja kulture društva i srozavanja mentaliteta jednog naroda na najniže razine.

Urođeno im je ići linijom manjeg otpora

"To je radikalan primjer naroda koji je izgradio mentalitet u kojemu se ne poštuje rad i uspjeh te želi iznadprosječno i kvalitetno živjeti s vrlo malo ili bez rada, gdje se državi ne plaća porez, a gdje radnici koji na vrijeme dođu na posao dobiju, vjerovali ili ne, povišicu! Ako promatramo psihološki i sociološki, nema dvojbe da je svakom čovjeku urođeno da želi ići linijom manjeg otpora i imati što više uz manje truda i rada, posebno u današnje doba”, kaže Požega u razgovoru za Glas Slavonije .

Mirovine 'državnim' udovicama

Grčki je standard bio neodrživ, a njegovi ekstremni primjeri već nekoliko godina poznati, poput onoga da su neudane i razvedene kćeri grčkih državnih službenika njihovu mirovinu mogle primati nakon smrti obaju roditelja, a takvih je opet nevjerojatnih 40 tisuća. Grčka je prepuna tih suprotnosti.

Ne mogu shvatiti u čemu je problem

Požega kaže da je Grčka desetljećima bila primjer njegovanja principa života na dug i trošenja bez odgovornosti.

"To toliko traje da im je duboko usađeno u mentalitet pri čemu ih većina danas, kada su pred bankrotom i slomom, ne može shvatiti u čemu je problem, niti prihvatiti da ne mogu imati takav standard, nego manje plaće i mirovine s kojima će moći kupiti mnogo manje dobara i usluga. Zato za sve i okrivljuju 'vanjskog neprijatelja', odnosno zemlje EU-a koje su im dale silne kredite i, zamislite, traže da se ti krediti vraćaju, i to s kamatama! Da paradoks bude veći, izabrali su vladu koja će 'pokazati zube' Zapadu i tražiti oprost duga. To ne bi bio ni prvi ni zadnji slučaj da se prezaduženima oprosti dio duga, ali Grci žele i nove zajmove koji bi im i dalje omogućili život na visokoj nozi! Da nije tragično, svakako bi bilo komično. U svemu ne treba abolirati ni zemlje EU-a koje su znale ili morale znati za takav mentalitet Grka, sklonost potrošnji i nekulturi rada", ističe Požega.

Mirovina tri puta veća nego u Hrvatskoj

Sličnosti između Grčke i Hrvatske postoje u smislu ovisnosti o međunarodnom financiranju visokog javnog duga, ali puno je razlika.

Prosječna plaća u Grčkoj iznosi oko 7600 kuna, što je gotovo 2000 kuna više nego u Hrvatskoj 5723. Kada govorimo o najnižoj plaći i prosječnoj mirovini, razlike su još veće. Hrvatska najniža plaća (2414 kuna) gotovo je dvostruko niža od grčke (4600), a prosječna mirovina gotovo tri puta niža i iznosi 2239 kuna naspram nevjerojatnih grčkih 6000.

Takav grčki standard nije lako održati s današnjom ekonomskom snagom i dugom Grčke. Cijene su im ukupno u prosjeku možda nešto malo više, ali neki od najvećih mjesečnih izdataka, za režije ili za kredit za stan, veći su u Hrvatskoj. Režije su i skoro dvostruko skuplje.

Glas Slavonije/Danas.hr