Većina ljudi pingvine povezuje s Južnim polom, zamišlja kako se, šibani hladnim vjetrom, skupljaju u grupe, skaču u hladnu vodu i sanjkaju po ledu. Što onda rade u Brazilu?

Prije par mjeseci, pingvini su se počeli pojavljivati po plažama u blizini Rija. I to ne samo poneki, cijele grupe kao da su došle na ljetovanje. Ustvari, oni su se izgubili dok su tragali za hranom i nisu s Južnog pola, stigli su iz Argentine, kaže profesor Dee Boersma, direktor Magellanic Penguin Projecta na Punta Tombu u Argentini.

Radi se o pingvinima naviklim na visoke temperature, one u rasponu od 21 do 26 stupnjeva celzijusovih savršeno im odgovaraju. Da je bar profesor Boersman to objasnio zabrinutom dječaku, koji je, našavši jednog pingvina na plaži, u strahu da ovaj ne bi uginuo brzo potražio hladnu vodu. Drugi ljudi stavljali su ih na led.

Zato se i pojavio spomenuti natpis u brazilskom zoološkom vrtu. Zaista, staviti ih na led isto je kao spremiti ukućane da se hlade u hladnjaku, zaključio je profesor. Dovoljno je vratiti ih u toplo more. Nikako nije pametno polijevanje hladnom vodom ili stavljanje na led, jer zapravo samo mali broj pingvina živi u blizini Južnog pola.

Tko bi pomislio da većina pingvina ne podnosi hladnoću?