Korjenasto
Korjenasto povrće - kao što su mrkva, rotkva, bijela repa, krumpir, celer, cikla - bogato je zalihama škroba, koji pomaže i regulira razinu šećera u krvi i stvara osjećaj sitosti. Krumpiri su također dobar izvor vitamina C i nekih proteina, ali ukoliko se ne konzumira meso potrebno ih je kombinirati sa grahoricama i žitaricama. Slatki krumpir i mrkva sadržavaju beta-karoten koji u organizam unosi potrebnu količinu vitamina A. Sve vrste luka dobar su izvor različitih hranjivih sastojaka i pomažu u sprečavanju nastanka stanica raka i srčanih bolesti.
Zeleno i lisnato
Tamnozeleno i lisnato povrće kao što su brokule, kupus, kelj, špinat, blitva, salata, potočarka dobar su izvor magnezija, željeza, fosfora i cinka, isto tako i vitamina B, uključujući i tzv. folnu kiselinu koja je koristi u krvožilnom sustavu i razvoju nervnog sustava kod fetusa. Tamnozeleno povrće i salatno zelenje imaju visok postotak beta-karotena koje tijelo pretvara u vitamin A i vitamin K koji je potreban za grušanje krvi i jaku strukturu kostiju.
Vlaknasto
Svježa rajčica i špinat imaju veliku količinu vitamina C i E koji smanjuju rizik kada su u pitanju srčana oboljenja. Rajčica, kao i luk, kelj i brokoli sadrži likopene koji mogu pomoći kod smanjivanja mogućnosti pojave kancerogenih stanica kada je riječ o prostati, grudima, želucu ili plućima.
Nezobilazna su i vlakna koja sadrži povrće, zbog svoje digestivne funkcije. Zbog kemijskog procesa oslobađanja energije iz hrane ona smanjuju razinu kolesterola i isto tako uspješno suzbijaju razvoj kancerogenih stanica.
Što se tiče pripreme povrća savjet je: svježe ili pareno povrće sačuva više svojih korisnih sastojaka od onog kuhanog.
