Kako bi teroristima spriječili kretanje po Europi, granične kontrole bit će puno detaljnije i opsežnije nego dosad, što znači i puno sporije.
"Točno je da postoje određene namjere članica EU koje se s obzirom na opasnost od terorizma zalažu za čvršću kontrolu", izjavio je ministar unutarnjih poslova RankoOstojić.
Što ta čvrstoća donosi, ministar još ne otkriva. "U ovom trenutku to još ne mogu kazati, dijelimo zajedničku politiku s EU", dodao je.
Jednako tajnovita bila je i njegova slovenska kolegica.
"Intezivno se dogovoramo i usklađujemo oko cjelokupne problematike borbe protiv terorizma. Unutar toga je i pitanje postrožene kontrole na vanjskim schengenskim granicama, ali kao i hrvatski kolega, ne želim prejudicirati ništa prije sljedećeg tjedna i sastanka u Rigi", rekla je ministrica untarnjih poslova Slovenije VesnaGyörkösŽnidar.
Jezivi prizori iz Pariza s početka ovog mjeseca podsjetili su na stravične terorističke napade u Madridu i Londonu, pa zajednička borba protiv ekstremista postaje sve aktualnija.
"Svakako smo imali posebnu raspravu o terorizmu i suradnja na europskoj razini će se jako intezivirati, a i s nekim državama izvan EU", rekla je ministrica vanjskih poslova VesnaPusić.
Trenutačno se na prijelazima u schengensku zonu skeniraju i pohranjuju samo osobni podaci putnika koji nisu državljani zemalja Unije, a državljane Unije se samo nasumično pregledava. Hoće li ubuduće svi biti jednako tretirani na granici?
"Sumnjam da će to biti posljedica jer članstvo u Europskoj uniji ipak daje određene povlastice", izjavio je predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost MiroslavTuđman.
Povlastice, ali i obveze. Jer kada Hrvatska postane dio schengenske zone, morat će preuzeti i njezinu viznu i emigrantsku politiku, što donosi veću odgovornost za sprečavanje ilegalnih emigranata.