Svijet muškarca i svijet žene su poput Sunca i Mjeseca; možda se i viđaju svaki dan, ali se ne susreću - zapisao je alžirski pisac Mouloud Mammeri. Da se muškarac i žena razlikuju po svojem tjelesnom, biološkom i psihološkom ustroju, poznato je oduvijek. Znanstvenici su, međutim, tek posljednjih godina uspjeli odgonetnuti što spolove čini toliko različitima. Riječ je, prije svega, o hormonima. Još prije rođenja čovjekov mozak kreće u razvoj muškim, odnosno ženskim putem. Spolovi su različiti jer su različiti njihovi mozgovi, poručili su nam prije nekoliko godina Anne Moir i David Jessel, autori bestselera Brainsex (Muški spol, ženski spol).
Medicinski razlozi
Mozak, glavni upravljački i osjećajni ogan, podatke ne ŇobrađujeÓ na isti način, a posljedica je različitost u opažanju, davanju prednosti i ponašanju. ŇŽene snažnije reagiraju na neke lijekove. Primjerice, dostatne su im znatno niže doze lijeka protiv shizofrenijeÓ, tvrdi talijanski znanstvenik Paolo Pancheri sa Sveučilišta Saapineza u Rimu.
Osim toga u mozgu muškarca centar govora nalazi se u lijevoj hemisferi, a centar prostorne orijentacije u desnoj. Kod žena nema takve separacije: hemisfere su čvrsto povezane. Možda zbog toga, žene imaju bolju verbalnu memoriju i fluentnije su govornice.
Ključne razlike
Muškarac i žena se razlikuju čak i kad se trebaju orijentirati u prostoru: žene mnogo češće koriste referentna mjesta na koja nailaze. Muškarci se pak služe strategijom "vektorske memorije": pamte smjer kojim se kreću. Znanstvenici američkog Sveučilišta Rochester pred studente obaju spolova postavili su zadatak - orijentirati se u labirintu. Kada je labirint bio ispunjen referentnim točkama, djevojke su puno brže pronalazile izlaz. No, kada su postavili identične zidove unutar labirinta, dečki su bili mnogo uspješniji.
Tko je inteligentniji?
?Čak ista skupina neurona u muškaraca i žena može funkcinirati na drugačiji način", tvrdi Paolo Pancheri. Tko je, pak, inteligentniji? U školskim testovima djevojčice, bez sumnje, postižu bolje rezultate.
Skupina istraživača londonskog Medical Research Councila testirala je 3000 osoba rođenih 1946. godine. One su prvi put rješavale testove inteligencije u dobi između 11 i 15 godina, a zatim između 26 i 43. Rezultat? Žene su postizale bolje rezultate od muškaraca u oba životna razdoblja. Pokazalo se, k tome, da bolje rezultate u pravilu ostvaruju žene koje imaju redovite menstruacije. Dakle, i hormonalna ravnoteža može utjecati na intetligenciju. "Muški mozak stari brže od ženskog: kod muškaraca se brže smanjuje kapacitet memoriranja i sposobnost rasuđivanja", tvrdi Pancheri. Pretpostavlja se da su za moždanu ÔkrepkostŐ žena zaslužni spolni hormoni estrogen i progesteron. Žene su, također, genetski programirane za dulji životni vijek. Znanstvenici još nemaju pravo objašnjenje ženine dugovječnosti. Ipak, izvjesno je da ona nije samo hormonski uvjetovana. Naime, zaštita koju ženama pruža estrogen u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti iščezava već nakon gubitka menstruacije. Žene su, usto, izloženije autoimunim bolestima poput multiple skleroze i reumatoidnog artritisa, te češće podliježu anksioznosti i depresiji. Unatoč tome, muškarci češće okončavaju život suicidom!
Razlike među spolovima rezultat su i različitog evolucijskog puta žene i muškarca. Evolucija je, tvrdi antropolog David Geary sa Sveučilišta Missouri, "natjerala ženu i muškarca da se okrenu jedno protiv drugoga". Kako bi pojasnio zašto se spolovi toliko razlikuju, Geary je napisao knjigu Muški, ženski koja se može nabaviti putem Interneta (www. amazon.com). Dio tajne razlika među spolovima skriven je u genima. Naime, petina naših gena je "seksistička", to jest favorizira interese jednoga spola. "Dobar dio tih, tzv. imprinted gena nužan je za reprodukciju; oni utječu na rast posteljice, fetusa i novorođenčeta. Geni koji potječu od oca potiču brz i bujan rast, dok ga majčini obuzdavaju", objašnjava talijanski genetičar Romeo Carozzo. U prošlosti ljudskoga roda očev je interes bio da njegov mali potomak što brže naraste, da bude zdrav i snažan od samoga rođenja. Naravno, i u majčinu je interesu da joj dijete bude snažno i zdravo, ali ne na račun budućega potomstva; trudnoća i naporno dojenje toliko mogu oslabjeti ženin organizam da još dugo poslije ne bude sposobna nositi potomka. "Ti geni nemaju svrhu u monogamnom društvu, ali u promiskuitetnom, kakva je bila ljudska zajednica u neolitu, spolni su geni bili prednost. Oni su omogućavali da žena nosi zdravog potomka pojedinom muškarcu, ali su istodobno sprečavali ostale muškarce da imaju potomstvo s tom ženom", zaključuje Carozzo.
Žene su u prednosti
Žene imaju bolju vizualnu memoriju: one, primjerice, bolje pamte fizioniomije i raspored predmeta. Muškarci se, međutim, uspješnije koncetriraju na ono što čuju te bolje čuju visoke tonove. Žene jasnije razlikuju i bolje pamte mirise. Kako na jeziku imaju više receptora, one imaju i razvijenije osjetilo okusa. Osjetilo dodira im je također razvijenije, osobito u sredini
menstrualnoga ciklusa.
Ali I žene vole varati svoje partnere
Cosmopolitan, lipanj 2000: sadržaj
