Idilične slike poreznih oaza pokvarili su istraživački novinari koji su došli do popisa 120 tisuća off-shore tvrtki preko kojih se skriva novac i izbjegava porez.

"To je zaista jedan od najvećih novinarskih projekata u povijesti, tu ide više od dva milijuna različitih fajlova i datoteka. Institucije u tim zemljama će interesirati kamo je otišao novac jer tim novcem trebaju platiti porez kao obični građani", rekao je Blaž Zgaga, član Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara.

Porezne oaze su zemlje poput Kajmanskih otoka koje imaju vrlo nisku ili nikakvu poreznu stopu. Vlasnik računa želi da mu ostane što više novca, ali i da se sakrije novac koji nije stečen potpuno legalno.

"Tu može biti nekakav novac od korupcije, može biti nekakava utaja poreza odnosno sklapanje poslova koji su išli na teret poreznih obveznika", kaže Zorislav Antun Petrović iz Transparency International Hrvatska.

Potvrđeno je, među onima koji skrivaju novac i njegovo porijeklo ima i Hrvata.

"Za nekoliko tjedana će biti jasno koja imena su iz regije. Pogotovo su to iz svih zemalja nekadašnje Jugoslavije, Slovenija, Hrvatska", kaže Zgaga.

Novinari su svoj posao obavili, a sada je vrijeme da se u istragu uključi i država.

"Ministarstvo financija, Porezna uprava i Ured za sprečavanje pranja novca rade zajedno i oni su koordninirani kod takvih aktivnosti. Ne bi sada izlazio u javnost da li su neki pronađeni ili nisu", rekao je Boris Lalovac, zamjenik ministra financija.

Do sada su najpoznatiji akteri priče azerbajdžanski predsjednik i  bliski suradnik francuskog predsjednika. "Ne znam ništa o financijskim aktivnostima mog bivšeg voditelja kampanje. Ako su bile protuzakonite pozivam institucije da poduzmu odgovarajuće mjere", rekao je Hollande.

Sve to važno je zato što neplaćanjem poreza samo Europa svake godine izgubi oko 1000 milijardi eura.