U razdoblju eocena prije 50 milijuna godina prosječna je temperatura bila otprilike 14 stupnjeva Celzijevih viša od današnje, a takve bi se vremenske prilike zbog ogromne količine ugljičnog dioksida koji se nakuplja u atmosferi mogle vratiti.
Istraživači upozoravaju da bi se povijest lako mogla ponoviti jer nakupljanje ugljičnog diokisda u atmosferi na umjetan način replicira ono što se prirodnim putem dogodilo tijekom eocena te bi čovječanstvo moglo doživjeti cjelogodišnje vrele temperature već do 2100. godine.
Također će gotovo uništiti temperaturne razlike od ekvatorijalnih područja do polova.
'Zastrašujuće otkriće'
"Iznenadilo nas je kad smo otkrili da se klimatska osjetljivost povećavala u isto vrijeme kao razine ugljičnog dioksida", rekao je istraživač i prvi autor studije Jiang Zhu.
"Radi se o zastrašujućem otkriću jer ono indicira da će odgovor temperature na povećanje razine ugljičnog monoksida biti veći nego sada. Ovo nisu dobre vijesti za nas", dodao je, prenosi Daily Mail.
Pojačava se zagrijavanje izazvao emisijom CO2
Znanstvenici otkrivaju kako je formiranje oblaka kao rezultat nakupljanja ugljičnog monoksida u atmosferi glavni uzrok ovog drastičnog skoka temperature. Kompleksni računalni modeli i simulacije otkrili su kako se u budućnosti smanjuje pokrivenost oblacima, kao i neprozirnost, što pojačava zagrijavanje izazvano CO2.
Rana faza eocena, otprilike prije 48 do 50 milijuna godina, bila je najtoplije razdoblje u posljednjih 66 milijuna godina, odnosno od masovnog izumiranja dinosaura.
Uzrokuju li klimatske promjene toplinske valove?
"Promjene u intenzitetu i vjerojatnosti ekstremnih vremenskih prilika su upravo način na koji se klimatske promjene manifestiraju", rekla je znanstvenica Friederike Otto s Oxforda te kao primjer navela toplinske valove koji su ovog ljeta harali Europom.
