Klima za izgradnju hrvatskog LNG terminala povoljnija je nego ikad. Poslovnu šansu, ojačanu rusko-ukrajinskom krizom uvidjela je i Vlada pa je ministar zato otputovao na stručnu konferenciju u Južnu Koreju.
"Mislim da je sad pravi tren kada Hrvatska dobiva na važnosti sa izgradnjom svoga LNG-a. Siguran sam da će sudjelovanje na konferenciji u Seoulu doprinijeti boljem LNG terminalu i višoj razini naših znanja i kontakata u pripremi tog projekta", rekao je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva.
Za milijardu dolara težak terminal za ukapljeni plin u Omišlju Hrvatska nikad nije imala novca, niti pronašla ozbiljnog ulagača. No sada je u prilici okoristiti se situacijom u kojoj se neke srednjoeuropske zemlje, uvelike ovisne o ruskom plinu – sve jače okreću dobavi LNG-a iz Sjedinjenih država, inače nenaklonjenih Rusiji.
"Moramo krenuti u izgradnju LNG-a, ali trebamo ponuditi zemljama našeg okruženja, prvenstveno Austriji, Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj da isto tako sudjeluju u izgradnji terminala, ali isto tako da se obvežu na stalne kupovine kako bi taj terminal stalno bio u funkciji", naglasio je Davor Štern, naftni stručnjak.
A ideja je ovakva: Geografski idealno smještena hrvatska luka lako bi primila američke, izraelske ili bilo čije tankere s ukapljenim plinom, koji bi se odande, nakon prerade u terminalu - postojećom mrežom plinovoda distribuirao prema cijeloj Srednjoj Europi.
"Jedna smo od vrata prema Srednjoj Europi za dobavu energenata. I u tome će mnogi vidjet interes. Vidim bar 2-3 srednjoeuropske države koje su bez mora i ovisne o ruskom plinu", kazao je Zoran Milanović.
No projekt su dosad, prvenstveno Kataru bezuspješno nudile Milanovićeva, kao I Sanaderova Vlada. Šef oporbe mišljenja je, da će unatoč idealnim uvjetima - Banski dvori šansu teško iskoristiti.
"Ja sumnjam u spsoobnost ove Vlade, svaka čast ministru Vrdoljaku i svim njihvoim ljudima koji nešto pokušavaju, ali oni u svemu kasne pa sad tako i u ovome. Skeptičan sam", kazao je Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a.
Ipak, nakon Seula, ministar Vrdoljak put nastavlja u Tokiju, gdje će s ulagačima razgovarati o interesu za izradnji termoelektrane Plomin C.
"Potencijalno o njihovoj ponudi za Plomin C, ali i o mongim drugim, ne samo hrvatskim, nego i regionalnim energetskim projektima, te vidjeli koji je interes japanskih tvrtki u energetskom i industrijskom sektoru u regiji", rekao je Vrdoljak.
A ono najvažnije je – hoće li te interese Hrvatska znati iskoristiti.