Analiza državnog portfelja i strategija upravljanja njime, te stanje u robnim zalihama bile su najvažnije teme današnje sjednice Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu Zastupničkog doma Sabora.
Prva cjelokupna analiza dionica svih poduzeća u državnom vlasništvu pokazuje da je, zbog disperziranog i netransparentnog upravljanja, stanje u portfelju vrlo loše, kazao je predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Hrvoje Vojković.
No, objedinjavanjem portfelja dionica mirovinskog i zdravstvenog fonda, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, HFP-a i drugih državnih institucija, što omogućuje bolje upravljanje njime, situacija se, kaže Vojković, poboljšava. Istaknuo je pritom kako tržišna vrijednost državnog portfelja iznosi svega 20 posto nominalne vrijednosti. Dodao je kako gubitak poduzeća u državnom vlasništvu iznosi čak 7,5 milijuna kuna dnevno, pa takvom poslovanju treba stati na kraj. Stoga je najavio da će u iduća dva tjedna biti pokrenuto 50-ak stečajnih postupaka u poduzećima u kojima država ima udjele.
No, drugim poduzećima koja su u poteškoćama, ali imaju perspektivu na tržištu, a radi se uglavnom o turističkim poduzećima, država će pomoći, kazao je.
Najavio je također izmjene Zakona o privatizaciji kojima je cilj preokrenuti negativni trend smanjenja broja malih dioničara. Naime, od 600 tisuća na početku privatizacije, danas je aktivno još samo oko 120 tisuća ugovora s malim dioničarima, a u međuvremenu ih je raskinuto čak 350 tisuća.
Stoga će Vlada uskoro predložiti dodatne popuste malim dioničarima i ponuditi mogućnost ponovnog sklapanja ugovora o kupnji dionica s onima s kojima su ugovori svojedobno raskinuti, najavio je Vojković.
Odbor je većinom glasova prihvatio analizu državnog portfelja, a protiv je glasovao samo zastupnik HDZ-a Đuro Njavro koji smatra da taj dokument treba doraditi. Drži, također, da se privatizacija sada odvija "potiho", te da je manje transparentna nego prije. Upitao je, pritom, zašto ulagači koji od HFP-a otkupe kontrolni paket dionica u nekom poduzeću nisu zakonski obvezni ponuditi istu cijenu za dionice i malim dioničarima, kao što je to slučaj ako kupuju dionice od neke banke ili poduzeća. Zbog toga su, kaže, mali dioničari dovedeni u neravnopravan položaj i to bi trebalo ispraviti.
