Između dvaju saborskih čitanja, prijedlozi zakona o porezu na dobit i na dohodak doživjeli su značajne promjene. U porezu na dobit predlaže se smanjenje stope s 35 na 20 posto, a ne kako je prvo bilo predviđeno na 25 posto.
Izuzme li se Mađarska, gdje je porezna stopa 18 posto, Hrvatska bi imala najnižu stopu u Europi, kaže ministar financija Mato Crkvanac.
Vlada, pritom, predlaže potpuno ukidanje zaštitne kamate koja je uvedena 1994., no nije, kako kaže Crkvenac, ispunila očekivanja i potaknula ulaganja i zapošljavanje.
Zaštitna je kamata trebala osigurati i povećati kapital trgovačkih društva, no pokazalo se da je u ovih šest godina vrijednost kapitala ostala gotovo nepromijenjena, na 192 milijarde kuna. No, pritom su poduzeća prenosila porezne gubitke iz godine u godinu, pa su oni na kraju ove godine dosegnuli više od 150 milijardi kuna.
Zaštitna je kamata omogućavala isplatu dividendi i udjela, iako su društva imala porezne gubitke. To je omogućilo izvlačenje novca iz poduzetništva, a da se ne plaća porez na te prihode, što predstavlja, kaže Crkvenac, svojevrsno "pranje" novca.
Primjerice, u šest godina u poduzeća je investirano oko 26 milijardi kuna, a iz njih je zabilježen odljev od 37,4 milijarde kuna. Ta razlika od 11,4 milijarde kuna, kaže Crkvenac, na neki je način "oprana".
Novina je u zakonskom prijedlogu i to što se, osim ulaganja u opremu, oporezivanja oslobađaju i ulaganja u proizvodne objekte, a ne bi bilo ni oporezivanja kamata na inozemne bankarske i robne kredite.
U prijedlogu poreza na dohodak najvažnija je novina što bi se kao porezne olakšice tretirale premije životnog osiguranja, dopunsko zdravstveno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje u iznosu do 1.000 kuna mjesečno.
Time bi se, ističe Crkvenac, stvorili uvjeti za daljnje smanjenje obveznih doprinosa i cijene rada već u idućoj godini.
Ne bi se oporezivao niti jedan oblik štednje i dohodaka od kamata, a odustalo se i od nakane da građani sami prijavljuju imovinu. No, ne odustaje se, kaže Crkvenac, od ideje da za svaku imovinu kupac mora imati pokriće, pa bi ubuduće država imala sređene evidencije o imovini građana, iz kojih bi se točno moglo utvrditi da li je netko platio porez na sve prihode.
S druge strane, u zakonskom prijedlogu ostaje porez na dividendu po stopi od 15 posto. No, ističe Crkvenac, to ne predstavlja destimulaciju tržišta kapitala i ne znači da će dioničari dobivati manje dividende. Jer, pojasnio je, smanjenjem poreza na dobit na 20 posto, poduzećima bi ostala veća dobit, pa time i mogućnost podijele većih dividendi.
U raspravi o Općem poreznom zakonu polemizirali su ministri Crkvenac i Stjepan Ivanišević. Ministar pravosuđa smatra, naime, da je tim zakonom ministarstvo financija sebi izborilo povoljniji status u odnosu na druga tijela državne uprave, te da zakon nije usklađen s cijelovitim zakonodavnim sustavom.
Crkvenac to odbija i tvrdi da je financijsko poslovanje specifično, te da su pojedine sporne odredbe usmjerene na suzbijenje "sive ekonomije", te bolju naplatu poreznih prihoda.
Vlada je Saboru uputila i zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije koju bi obavljao Državni ured za reviziju. U raspravi su se ministri Božo Kovačević i Ivan Jakovčić ogradili od zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije koji su nedavno predložili saborski zastupnici Damir Kajin (IDS) i Zlatko Kramarić (LS).
To nisu prijedlozi IDS-a i LS-a nego pojedinih zastupnika, kazali su čelnici tih stranaka Jakovčić i Kovačević. Jakovčić je dodao da su Kajin i Kramarić taj zakonski prijedlog povukli iz saborske procedure.
