Na dnevnom redu sjednice Vlade RH našao se Prijedlog nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije do 2020. godine (EU) i Prijedlog odluke o pokretanju postupka javnog prikupljanja ponuda za prodaju dionica društva Croatia Airlines d.d.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak predstavio je Prijedlog Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije do 2020. godine, rekavši kako smo danas na 16 posto ciljeva koje želimo ispuniti do te godine. Dodao je potrebna revizija dosadašnje strategije, koja je usvojena u Saboru 2009. godine. Naime, ta strategija predviđala rast potrošnje energije od 2,7 posto godišnje, a zapravo je došlo do prosječnog pada od 1,3 posto.
"Cilj je udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji povećati na 20 posto", pojasnio je Vrdoljak.
Vlada je odlučila kako će pokrenuti postupk za prodaju 49 posto dionica Croatie Airlinesa u državnom vlasništvu. Objavit će javni poziv za pokazivanje interesa. Potencijalni investitori imat će zatim 30 dana da podnesu pisma interesa za kupnju dionica. Republika Hrvatska zadržava 50,25 posto udjela.
"Prodaja dionica nužna je za osiguravanje daljnje opstojnosti Croatia Airlinesa kao vrlo važnog čimbenika za gospodarstvo Republike Hrvatske da pokrenemo proceduru pronalaska strateškog partnera", istaknuo je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.
Također je naglasio kako novac od 49 posto dionica CA ne ide u državni proračun, nego u kompaniju za njen daljnji razvoj.
Na sjednici je usvojen i prijedlog uredbe o radnim mjestima policijskih službenika kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju.
"Policijskom službeniku pod otežanim uvjetima rada 12 mjeseci će se računati od 14 do 18 mjeseci staža", rekao je zamjenik ministra unutarnjih poslova .
To se odnosi na radna mjesta s otežanim uvjetima rada, kao na primjer onima na kojima su policajci izloženi životnoj opasnosti.
Također se raspravljalo i o sudjelovanju policijskih službenika u Misiji Europske unije za uspostavu vladavine prava na Kosovu (EULEX).
Hajdaš Dončić je obrazložio zašto je nužno odobriti kreditno zaduženje HŽ Infrastrukture kod banaka Erste&Steiermaerkische i Sberbank, kojima je odobreno državno jamstvo.
"Kreditom od milijarde kuna s otplatom na 8 godina osuvremenjuje se i gradi se željeznička infrastruktura", istaknuo je ministar.
