Iz izvještaja s posljednje sjednice Vlade, s otvorenog i zatvorenog dijela, vidljivo je da ni na ovoj sjednici nije skinut imunitet ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu, kako je to zatražio Županijski sud u Zagrebu da bi se moglo krenuti u istragu na temelju tužbe službenika Ministarstva vanjskih i europskih poslova Damira Sabljaka. Iako je premijer Andrej Plenković još prije nekoliko godina imunitet ministara nazvao „reliktom prošlosti“, reklo bi se da u ovom slučaju prilično dugo oklijeva.
Za odluku Vlade nije propisan zakonski rok, ali sada je već proteklo nekoliko sjednica Vlade na kojima se nije ni raspravilo o mogućem skidanju imuniteta, iako je i sam Grlić Radman u izjavi pred novinarima rekao da „on nema problem s tim“. A onda se obrušio na Nikolu Grmoju, koji je kao šef saborskog Antikorupcijskog vijeća koje je imalo i posebnu sjednicu posvećeno sumnjama o koruptivnim radnjama u MVEP, objavio informaciju da se traži sudski pristup imunitetom oboružanom ministru vanjskih poslova.
Oslobođen na Službeničkom sudu
Grlić Radman je spomenuo da se radi o slučaju kojeg je već „odbacio USKOK“, a i da se radi o službeniku protiv kojeg se na Službeničkom sudu vodi postupak zbog teške povrede službene dužnosti. No, nije spomenuo da je Službenički sud 17. prosinca 2021. godine donio rješenje kojim se Damira Sabljaka oslobađa po svim točkama, i da bi on – opet – trebao biti vraćen na posao. Još traje žalbeni rok, ali činjenica je da je sutkinja službeničkog suda Dušanka Zaustavniković Duplančić potpisala rješenje u kojem piše da „niti u jednoj točki zahtjeva nije opisana povreda koja bi se mogla podvesti pod „davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili time nastaju druge štetne posljedice“ iz čl. 99 st.1t.3. Zakona o državnim službenicima. Također je utvrđeno da iz „dokumentacije koja prileži spisu predmeta nije utvrđeno da bi radnje koje se stavljaju na teret službeniku imale utjecaj na donošenje odluka nadležnih tijela, niti da bi zbog istih nastale druge štetne posljedice“.
Grlić Radman će se očigledno morati jednog dana suočiti s ostavštinom svojih prethodnika iz dubine Ministarstva vanjskih poslova, koja unatoč odluci USKOK-a na koju se tako radosno poziva Grlić Radman i sjednici Antikorupcijskog vijeća i dalje ostaje nerasvijetljena, ali i svojom osobnom odgovornošću za pomoć u zataškavanju.
Prozivke za odgovornost do ranga premijera
Naime, Damir Sabljak je i pred Službeničkim sudom, i pred Antikorupcijskim vijećem, tvrdio da su bivša ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić i sadašnji ministar Gordan Grlić Radman „svjesno ovjeravali neistinite podatke za koje ga sada terete“, te da ima „osnovanu sumnju“ da je glavni inspektor iz MVEP, Damir Božić zataškavao sve nepravilnosti odnosno prijevare. U iskazu pred Službeničkim sudom, u procesu koji je pratio i Net.hr, Sabljak je naveo da iz „dokumentacije koju prilaže spisu proizlazi da je Vesna Cvjetković, glavna tajnica Ministarstva vanjskih poslova, pogodovala veleposlanikovoj supruzi Loreti Bertoša Kušan prilikom postavljanja na radno mjesto na koje ona nije dolazila, a primila je plaću od oko 500 tisuća kuna“.
No, u Rješenju Službeničkog suda nalazimo i informaciju da je „Sudsko vijeće odbilo dokazne prijedloge službenika da se kao svjedoci ispitaju Andrej Plenković, Gordan Grlić Radman, Dubravko Belavić i Dijana Pervan, te da se od Ministarstva vanjskih i europskih poslova zatraži dostava svih dokumenata vezanih za navodno raspisivanje poziva kandidatima za rasporede na radna mjesta u konzulatima u Mebourneu i Sydneyu, svih putnih naloga izdanih Loreti Bertoša Kušen u Australiji od 2014. do 2016. godine, rješenje o prestanku mirovanja radnih prava Loreti Bertoša Kušen u Australiji 2014. godine, sva očitovanja i izvješća koja su dostavljena DORH-u od službenih osoba ministarstva vezano za inspektora Damira Božića, a u vezi zataškavanja prijevare kojima su službene osobu u Australiji i SAD isplatile i prisvojile novac hrvatskih građana, svih ugovora potpisanih od strane Zorana Konstatinovića, svih zahtjeva veleposlanika Para u svezi ugovora koji se odnosne na isplaćivanje 50 tisuća kuna mjesečno novcem hrvatskih građana i dokumenata kojima bi se moglo dokazati o izvršenoj sigurnosnoj provjeri za Zorana Konstantinovića, kao nevažni, jer je činjenično stanje dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke u ovom predmetu.“
Drugim riječima, i ta sudska instanca želi samo službenika vratiti na posao, ali ne želi se baviti ozbiljnim optužbama za koruptivne radnje unutar sustava MVEP, odnosno, smatra se - nenadležnom. A tko bi onda bio nadležan, s obzirom na sve veće sumnje i dokaze o neučinkovitosti DORH-a i sprezi s vlašću?
Grlić Radman bi rješavao problem - neformalno
Zanimljivo je da je ministar Grlić Radman kojem se sada ne skida imunitet i ne pušta ga se pred sud, u svom svjedočenju pred Antikorupcijskim vijećem u lipnju prošle godine tvrdio da je u trenutku kada je postao ministar bio upoznat sa sadržajem podnesaka službenika Damira Sabljaka, te da je „preko jednog kolege“ tražio neformalni sastanak s njim. No, Sabljak, nije htio pristati na nikakve neformalne sastanke – on još od 2016. godine traži da se najozbiljnije, kroz sustav, istraži moguća korupcija. Drugim riječima, ne zanima ga nikakvo dogovaranje ili ponude da prestane kopati po dokazima da se u MVEP neodgovorno baratalo novcima poreznih obveznika. A dokazi se redaju, i lanac upletenih i onih koji žele zataškati samo raste.
Damir Sabljak, na sjednici Antikorupcijskog vijeća 2019. godine: tada se ministar Grlić Radman nije htio odazvati pozivima da svjedoči - stupio je pred Vijeće tek u lipnju 2021.
Još 4. siječnja 2022. upućen je zahtjev za ukidanjem imuniteta ministru Gordanu Grlić Radmanu, no, o tome smo saznali tek kad je to objavio predsjednik saborskog Antikorupcijskog vijeća, Nikola Grmoja.
Iz Antikorupcijskog vijeća saznajemo da je 26. siječnja 2022. u Ured premijera Andreja Plenkovića službenik Damir Sabljak uputio je i požurnicu, molbu predstojniku Uredu predsjednika Vlade, Zvonimiru Frki Petešiću, da Županijskom sudu u predmetu utvrđivanja kaznene odgovornosti ministra Grlića Radmana dostavi odgovor bivše ministrice vanjskih poslova na njegov dopis iz 2018. „Navedeni kazneni predmet vezan je s dokumentiranim sumnjama da su osobe – povezane s predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem – zataškale prijevare kojima je prisvojen i isplaćen novac hrvatskih građana u Australiji i SAD.“, stoji u požurnici Damira Sabljaka koja je stigla i na adresu Antikorupcijskog vijeća i u Ured pravobraniteljice.
Sabljak u požurnici spominje i Rješenje DORH-a koje, po njegovom sudu, „potvrđuje sumnju da je gospođa zamjenica županijskog državnog odvjetnika Dijana Pervan donijela oslobađajuće Rješenje o odgovornosti gospodina Božića, te je jednostavno ignorirala precizne informacije – istaknute u Kaznenoj prijavi i Izvješću Državnog ureda za reviziju – o protupravnom pogodovanju pojedincima pri postavljanju na radna mjesta u Australiji i SAD-u.“
Stigla je i požurnica
Sabljak u požurnici navodi da je premijeru Plenkoviću u tri navrata, posljednji put 4. siječnja 2022. „uz podneske dostavio i novo-otkrivene dokumente koji dodatno potvrđuju sumnju da su službene osobe MVEP-a i DORH-a zataškale prijevare u Australiji i SAD-u“, ali da nije primio odgovore na podneske.
Iako Grlić Radman svoj prošlogodišnji nastup na Antikorupcijskom vijeću predstavlja kao „dokaz“ da su sumnje o korupciji u utrobi ministarstva koje vodi otklonjene morao bi se podsjetiti da nije baš tako. On je tvrdio da je sve bilo „po Pravilniku“ kada je gospođa Loreta Bertoša-Kušen godinama primala plaću u Generalnom konzulatu u Sydneyu, iako je u stvarnosti bila raspoređena u Veleposlanstvo RH u Canberri, zajedno s mužem, veleposlanikom Damirom Kušenom. Čak se prvi put pojavio kao opravdanje njezinog statusa termin „leteći konzul“.
Tvrdio je da je ona radila na temelju „internog natječaja“, no s druge strane službenik Sabljak je izjavio da natječaja nije bilo, da za radno mjesto koje je ona dobila nije bio ispisan nikakav interni natječaj. I veleposlanikovoj supruzi Bertoša-Kušan u Australiji, i Zoranu Konstantinoviću, savjetniku kojeg je angažirao veleposlanik Joško Paro u SAD – Vesna Cvjetković, tadašnja tajnica MVEP potpisala je rješenja za radna mjesta, iako nikada nije oformljeno interno povjerenstvo za definiranje tih radnih mjesta, niti je bilo internog natječaja. Bila je to situacija riječ na riječ, no, vrijeme je za dokumentaciju, ako će itko ikada uspjeti raskopati svu dokumentaciju koja još tavori u ladicama MVEP. Ili kako je rekla Mirela Ahmetović, saborska zastupnica iz redova SDP-a na sjednici Antikorupcijskog vijeća na kojoj je „svjedočio“ ministar Grlić Radman: „Ovo nije problem vlade u kojoj se slučaj dogodio, nego svih vlada.“ Ako se radi protivno propisima i Pravilniku i želi se to sve skupa zataškati, onda se radi o blagoslovu koruptivnih mehanizama tamo gdje ih nikako ne bi smjelo biti.
Dijana Pervan, zamjenica državne odvjetnice koja je vodila slučaj, očigledno nije zaključila da treba posegnuti za dokumentacijom. No, sudeći po zahtjevu da sudu pristupi ministar Grlić Radman, slučaj potrage za istinom kako su se sređivali poslovi u hrvatskoj diplomaciji sigurno još nije gotov.
