Njezina štednja je ulaganje u njegovu budućnost. Andrea je potpisla Ugovor o stambenoj štednji jer želi sinu Vidu olakšati kupnju ili možda adaptaciju stana kad odraste. Vijest da Vlada razmišlja o ukidanju poticaja nije joj se svidjela.
"Ljudi su potpisivali ugovore na 5 godina u nadi da će dobiti ta poticajna sredstva, a iz godine u godinu ta se sredstva umanjuju. Sada vidimo i vijest da se ukidaju i to sigurno neće dobro utjecati na ljudi koji se odlučuju štedjeti", kazala je Andrea iz Zadra.
Ljudi poput Andree u Hrvatskoj ima 700.000. Od države godišnje dobiju 500 kuna. Taj poticaj ne žele samo oni, nego i bankari. Po računici Instituta za financije, 2,3 milijarde kuna koje je država dala iz proračuna za poticanje štednje vratilo se u državnu kasu u većem iznosu od 3,6 mlrd. Dodana vrijednost gospodarstvu je 4,8 milijarde kuna. Bankari su ljuti jer ih Vlada o ukidanju poticaja nije ništa pitala.
"Ministar Lalovac je ovaj put postupio sukladno običaju koji je već pokazivao ministar Linić koji je bez bilo kakvih konzultacija i ne uvažavajući bilo kako argumentaciju sada mijenja ovaj Zakon", potužio se predsjednik Uprave Wustenrota Zdravko Anđel.
Boris Lalovac pak bankarima poručuje da je spreman za razgovor o promjeni modela - kroz poticanje najma ili adaptacija. No Ministarstvo tvrdi da poticanje više nema smisla jer je kreditna aktivnost štedionica slaba.
Lalovčev tim poručuje da se novac od štednje s povoljnijim kamatama na kraju koristi za druge svrhe - povećanje bogatstva građana, a ne kupovinu stana.
"Štediše koriste ovaj sustav prvenstveno za štednju, povoljniju nego u komercijalnim bankama radi dobivanja državnih poticajnih sredstava, a po isteku roka od pet godina podižu ušteđeni novac zajedno s pripadajućom kamatom i državnim poticajnim sredstvima te ga koriste u svrhe različite od primarne, odnosno ne za rješavanje svoga stambenog pitanja", priopćeno je iz Ministarstva financija.
Ministarstvo poručuje da će ukidanje poticaja na štednju donijeti znatne uštede u proračunu od 200 milijuna kuna.
