Znate li po kome je Dalmacija dobila ime? Bili su strašni ratnici i prkosili su Rimu

Arheološki muzej u Splitu otvorio je u četvrtak izložbu „Delmati - Između mita i stvarnosti“, dosad najopsežniji projekt o narodu po kojem je Dalmacija dobila ime, kako bi predstavio više od 400 nalaza i nova saznanja o njihovoj kulturi, životu i povijesti.

Izložba okuplja više od 400 arheoloških predmeta iz muzeja, institucija i zbirki iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine te prvi put na jednom mjestu donosi sveobuhvatan prikaz Delmata, zajednice koja je stoljećima nastanjivala prostor istočne obale Jadrana i njezina zaleđa.

Ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu Ante Jurčević istaknuo je da je riječ o projektu u kojem su sudjelovale brojne muzejske i znanstvene ustanove iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

„Kroz izložbu i prateći katalog prvi put smo ostvarili sintezu dosadašnjih istraživanja delmatskih lokaliteta i ponudili nove znanstvene uvide u njihovu materijalnu baštinu“, rekao je.

Jurčević je ocijenio kako je nakon izložbi posvećenih Grcima, Rimljanima, Saloni, Avarima i Hrvatskom Kraljevstvu bilo važno predstaviti i kulturnu baštinu Delmata, naroda koji je ostavio dubok trag u povijesti prostora po kojemu Dalmacija i danas nosi ime.

Kustosica izložbe i viša kustosica Arheološkog muzeja u Splitu Marta Kalebota kazala je kako projekt predstavlja pokušaj cjelovitijeg sagledavanja jednog od najvažnijih naroda prapovijesne i antičke Dalmacije.

Ratnici snažnog identiteta

„Povijest Delmata najčešće pamti kao ratnike i dugogodišnje protivnike Rima, no ovom izložbom željeli smo pokazati da je riječ o složenoj zajednici s bogatom kulturom, razvijenim gospodarstvom i snažnim identitetom“, rekla je Kalebota.

Kroz dvadesetak tematskih cjelina posjetitelji mogu upoznati delmatska naselja, ratničku opremu, nošnju i nakit, gospodarstvo i trgovinu, pogrebne običaje, vjerovanja te svakodnevni život. Poseban naglasak stavljen je na odnose Delmata sa susjednim zajednicama i kontakte s Rimom, kao i na proces romanizacije nakon rimskog osvajanja.

Kalebota je istaknula da su brojni izloženi predmeti do sada bili raspršeni u 14 institucija u dvije države, a dio ih je bio pohranjen u zbirkama koje nisu bile lako dostupne javnosti.

„Ovom izložbom prvi su put okupljeni na jednom mjestu“, kazala je.

MAiJU MACE! /

Divovske, kao Gremlini i uvijek oštrih pandži: Jedne su mace lovile pehare, druge poglede

Među najzanimljivijim cjelinama izdvojila je priče o vjerovanjima Delmata, uključujući sakralnu ulogu rijeke Cetine te svetište u Gorici, gdje je pronađeno više od 300 zavjetnih predmeta, nakita, oružja i oruđa deponiranih između 7. i 1. stoljeća prije Krista.

Projekt je rezultat suradnje muzeja, znanstvenih instituta i sveučilišnih ustanova iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a autori ističu kako izložba nastoji ponuditi širu sliku delmatskog društva te otvoriti prostor za nova istraživanja i tumačenja.