Hrvatska je od prošlogodišnje, naglo okončane turističke sezone zaradila gotovo isti iznos koji je dosad potrošila na covid krizu. Ovogodišnje brojke, barem kad su u pitanju financijski pokazatelji, bude optimizam, no prisutan je strah od lanjskog scenarija.
Što ako zbog rasta broja novozaraženih turisti napuste Hrvatsku prije kraja kolovoza i ima li Hrvatska plan "B"? Odgovore je potražio Ilija Radić.
Tijekom covid krize zaposlenost je u lipnju porasla za 2,2 posto u odnosu na travanj, a raste i prosječna plaća, pohvalio se premijer:
"Sjajna vijest. Netto plaća za svibanj 7104 kune, dakle stabiliziralo se na netto iznosu iznad 7000 kuna."
Stručnjaci ipak pozivaju na oprez pri interpretaciji tih podataka.
"Ako ste zadržali ljude u javnom sektoru, a u određenim ste privatnim biznisima, pogotovo onima gdje su radničke plaće prosječne ili ispodprosječne, gubili radna mjesta, imat ćete veći broj ljudi koji radi s većom prosječnom plaćom i to je ono što može dovest na pogrešan zaključak", kazao je analitičar Andrej Grubišić.
Da hrvatski proračun ovisi o turističkoj sezoni, to je već poznato. A ovo su podaci na koji točno način.
COVID nas je dosad koštao 34 milijarde kuna. Veći dio je potrošen na zdravstvo, na očuvanje radnih mjesta država je potrošila 12 milijardi kuna. Ako pribrojimo i otpisane doprinose, iznos se penje za još 5 milijardi. Dakle, u godinu i pol potrošen je onoliko koliko smo od turizma lani uprihodovali.
Prvi dio ove sezone ide dobro. Brojke su bliže rekordnoj 2019. nego prošlogodišnjoj kriznoj godini. U ovom trenutku kod nas boravi 856 tisuća turista, a najplodonosniji dio sezone je pred nama. Ključna riječ nije ni prirodna ljepota, ni kulturna baština, nego sigurnost.
Sve to skupa s komentarima ministara i analitičara pogledajte ovdje u prilogu:
