Najnovijim virusom, za kojeg se sumnja da je potekao iz kineskoga grada Wuhana, u svijetu je trenutačno zaraženo više od 90.000 ljudi. Znanstvenik Igor Rudan rekao je da se ne događa "ništa što znanost nije mogla očekivati i predvidjeti".
"Već smo imali šest koronavirusa u ljudskoj populaciji. Prva četiri uzrokovala su prehlade. Peti i šesti su nas zabrinuli, uzrokovali su SARS i MERS. Ovo je sad sedmi, koji je sličniji gripi i blaži je od SARS-a i MERS-a", rekao je za HRT.
Mutacija u dva smjera
"Jedino što znanstvenike doista zabrinjava u svemu ovome jest da virus mutira u dva smjera. U jednom smjeru da počne zaražavati više ljudi od svakog zaraženog nego što je to u početku radio, a drugo da svaki zaraženi ima mnogo teže simptome. Međutim, isto tako može mutirati i u kontra smjeru, da ima sve blaže simptome i da sve manje zaražava", kaže Rudan.
U kojem će smjeru krenuti novi virus, još se ne zna. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podignula je rizik vezan uz koronavirus na najvišu moguću razinu. Opasnost i potencijalne razmjere epidemije za sada nije moguće predvidjeti.
No kako izgleda kataklizmična pandemija, nažalost znamo.
Povijest nas uči
Prije stotinjak godina, čovječanstvo je pokosila jedna od najgorih pandemija u povijesti.
Ljudi su umirali na ulici, a bolest su nazival i "španjolka", španjolica ili galopirka (zbog brzog razvoja simptoma). U povijesti će ostati zapamćena kao španjolska gripa, koja je odnijela više života nego cijeli Prvi svjetski rat.
Martin Kuhar, povjesničar medicine, rekao je da je najveći mortalitet bio kod mlađih odraslih osoba, što je netipično.
"Mnogi smatraju da je uzrok to što su starije populacije već bile preboljele epidemiju influence 1889. i 1890. i stekle određenu imunost. Mlađi od njih, dakle, koji nisu stigli preboljeti taj virus, kada je došao jedan mlađi soj influence, nisu na njega imali takvu imunost. Naravno, imunost ne ovisi o samom virusu, nego o općem socijalnom stanju", istaknuo je Kuhar.
Kako evoluiraju virusi, mijenja se i imunološki sustav, no ponajviše se mijenja društvena reakcija.
"Ako se prisjetimo jedne recentnije epidemije, poput SARS-a iz 2003., već vidimo određene razlike, posebno u odgovoru političkih elita Kine u pogledu suradnje i transparentnosti njihove komunikacije s drugim državama i institucijama", rekao je Kuhar.
Rasistička stigmatizacija
No, neke stvari nažalost ostaju iste - stigmatizacija bolesnika po rasnim, etničkim i socijalnim kategorijama.
"U ovom slučaju vidimo Kineze, osobito one iz grada Wuhana, i njihove prehrambene navike, kao što su svojevremeno bili gubavci ili homoseksualci i heroinski ovisnici u epidemiji AIDS-a", istaknuo je Kuhar, povjesničar medicine. Pojavio se strah na ulicama od Kineza, Talijana i Nijemaca.
Epidemiolozi ističu da koronavirus izaziva simptome slične sezonskoj gripi, a čak 80% zahvaćenih novom epidemijom prođe bez ikakvih posljedica.
"Svi očekuju i nadaju se da će ona završiti s pojavom toplijeg vremena. Tako su se dosadašnji koronavirusi ponašali. Ono što iz povijesnih primjera znamo jest da se neke epidemije nisu ponašale kako smo očekivali i išle su u više valova i u ljetnim mjesecima", rekao je povjesničar medicine Kuhar.
