Epidemiolog i ravnatelj HZJZ-a, Krunoslav Capak, nedavno je iznio podatak da je u kontaktu s koronavirusom bilo oko 400.000 Hrvata. Ta izjava je stvorila prijepor unutar Znanstvenog savjeta Vlade za suzbijanje epidemije koronavirusa, neslužbeno otkriva 24sata od upućenih izvora.
U Vladinom savjetu nalazi se 15 stručnjaka različitih profila, bez obzira na to što nemaju veze s epidemiologijom, dio njih počeo se baviti Capakovim izračunom i brojkom od 400.000. Upućeni kažu da je sama izjava problem jer se građani nakon navodnog "imuniteta krda" od čak 10 posto, mogu samo još više opustiti. Primjerice, mnogi bi se mogli pobuniti jer moraju u samoizolaciju. Popuštanje epidemioloških mjera moglo bi nastupiti pod pritiskom javnosti i gospodarstva.
Capakova izjava nije znanstveno utemeljena?
Upućeni za 24sata navode da Capakova procjena o 400.000 "prokuženih" ljudi nije uopće znanstveno utemeljena. Napominju da HZJZ nije publicirao istraživanje od proljetos na oko 1000 uzoraka krvi. Istraživanje je pokazalo da je u doticaju s koronavirusom tada bilo oko dva posto ljudi, što bi značilo oko 90.000 stanovnika u cijeloj Hrvatskoj. To je bilo 25 puta više nego što je tada stvarni broj slučajeva bio otkriven. Sada bi se kretalo oko 400.000, kako je rekao Capak. Toliko ljudi bi u sebi trebalo imati antitijela jer su bili u kontaktu s virusom.
Znanstvenici koji se protive Capakovu izračunu kažu da, uz ovakve epidemiološke mjere, praćenje kontakata zaraženih i testiranja, nije moguće da je u Hrvatskoj 25 puta više prokuženih, odnosno da imamo "imunitet krda" od deset posto. Objašnjavaju da to može biti najviše od pet do deset puta više od službenog broja zaraženih, koji sada iznosi 15.500. Kažu kako bismo, da zaista ima 400.000 osoba koje su "prehodale" koronu, imali puno više mrtvih. Najmanja brojka preminulih bi u tom slučaju bila 1500 te da bi se popela na 3000. Na sreću, preminulih od korone je u Hrvatskoj puno manje, trenutačno 261.
Neki bi se mogli pobuniti zašto moraju u samoizolaciju
U Znanstvenom savjetu su se pojavile ideje da se broj testiranja smanji, saznaje 24sata. Razlog leži u novcu jer nas testiranja dnevno koštaju više od milijun kuna. Znanstvenici koji se protive Capakovu izračunu, mišljenja su da se upravo zbog većeg broja testiranja na vrijeme otkrivaju kontakti zaraženih. Da je drugačije, epidemija bi se puno brže širila. Zdravstveni sustav bi na jesen mogao postati preopterećen baš zato što dolazi i sezona gripe. Dobre vijesti su što se očekuje da će manje ljudi oboljeti od gripe baš zbog epidemioloških mjera koje su na snazi.
Uz to, može se čuti da zbog podatka o 400.000 prokuženih, kontakti zaraženih, koji moraju u samoizolaciju na 14 dana, mogu pitati zašto oni moraju dok su stotine tisuća ljudi prehodali koronu i nisu bili u samoizolaciji. Nova pravila kažu da samo osoba koja je dokazano unazad tri mjeseca preboljela koronu i ponovno dođe u kontakt sa zaraženim, ne mora ići u samoizolaciju. Pretpostavlja se da imunitet traje tri mjeseca, što znači da se tek nakon 90 dana osoba može ponovno zaraziti.
Ne štite samo antitijela od ponovne zaraze
Naša IgM antitijela se aktiviraju prvo kada virus uđe u organizam, a nakon tri do četiri tjedna pokreće se IgG koji pokazuje je li stečen imunitet. Laički rečeno, pokazuju je li osoba bila u kontaktu s virusom. Prema dosadašnjim spoznajama, IgG na koronu traje 90 dana, a poslije toga se pretpostavlja da se osoba može opet zaraziti ako je bila u doticaju sa zaraženim. HZJZ je proljetos sa serološkm testovima na oko 1000 uzoraka pokazao da je u doticaju s virusom bilo oko dva posto njih, tek 24 uzorka.
Kada se ta računa primijeni na cijelu populaciju, na proljeće je 90.000 ljudi bilo prokuženo, što je 25 puta više nego što je tada bilo otkriveno zaraženih koji su napravili bris na koronu. Ako se ta računica primijeni na sadašnje stanje, 25 puta više prokuženih iznosilo bi gotovo 400.000 koje Capak spominje. Neke osobe su asimptomatične, dakle zaražene su, no simptome bolesti nemaju. Ako je asimptomatična osoba bila u doticaju s virusom, tada je prokužena. Pretpostavka znanstvenika je da više antitijela imaju oni koji su bili bolesni i imali jače simptome. Imunitet kod njih može trajati dulje nego kod asimptomatičnih osoba.
U ljudskom tijelu postoje i T-stanice koje se bore s virusom nakon što uđe u organizam. Nedavno istraživanje pokazalo je da ljudi koji su preboljeli koronu, a nemaju u sebi antitijela, u sebi imaju "memorijske" T-stanice. One su virus prve zapamtile i protiv njega se aktiviraju u slučaju da se osoba opet zarazi. Kako piše 24sata, to pak znači da su te osobe i dalje, bez obzira na to što antitijela u svom organizmu više nemaju, imune na Covid-19.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
