Koliko nas ima? Koliko u Hrvatskoj ima Hrvata, koliko Srba, koliko Eskima? Koliko ima katolika? Koliko imamo konja, a koliko pčela, koliko u kući imamo soba, a koliko u tim sobama ljudi? Na sva ta pitanja odgovor će dati popis stanovništva koji počinje 13. rujna.
A prije svega će biti najzanimljiviji odgovor koliko Hrvatska uopće ima stanovnika, jer se već godinama spekulira da nas zbog iseljavanja ima manje od 4 milijuna što bi bilo skoro 800.000 ljudi manje nego u zadnjem popisu prije deset godina.
A prvi puta si dugotrajan razgovor s popisivačima možete skratiti samopopisom. Što kada i kako, sve o popisu stanovništva 2021.
Tko odbije može dobiti kaznu od 5 tisuća kuna
Gdje živite (u prizemlju ili potkrovlju), jeste li u bračnoj,
vanbračnoj ili istospolnoj zajednici, gdje kuhate, gdje se
kupate, idete li na posao pješice ili biciklom, koliko imate
ukućana, a koliko stoke - sve oni moraju znati.
To će raditi 8 tisuća popisivača i više od 1100 kontrolora koji
će posjetiti svako selo i svaki otok. Oni koji popisivanje odbiju
i u njemu ne sudjeluju ni fizički ni digitalno mogu dobiti kaznu
od 2 do 5 tisuća kuna.
Ispitivanje kreće za 13 dana i najprije će biti online, a dva
tjedna nakon toga na vrata počinju kucati za ovu misiju
specijalno obučena ekipa Državnog zavoda za statistiku. Za 16
stranica pitanja trebat će im 30 do 45 minuta.
'Ne budi samo Srbin, budi e-Srbin'
Popis stanovništva otkriti će i koliko u zemlji živi Albana, Čeha, Rusa i svih ostalih. Zato je Srpsko narodno vijeće već krenulo u kampanju: "Ne budi samo Srbin, budi e-Srbin".
"Znamo da kod brojnih pripadnika srpske nacionalne manjine, i
drugih pripadnika manjina postoji neka vrsta nelagode pa čak i
straha da se slobodno izraze pred popisivačem. Zato je
elektronski popis prednost da se izraze u privatnosti svoga
doma", tvrdi Nikola Vukobratović.
Reakcije su već izazvali. Plakati koje su postavili diljem zemlje
ekspresno su uništeni, a reagirala je i Građanska inicijativa
"Koliko nas ima" s Vukovarcima svih nacionalnosti.
Upozoravaju da se popisima manipulira kako bi se ostvarila prava
koja manjincima pripadaju ovisno o njihovom broju.
"Dakle popisani su ljudi koji ne žive ovdje. Ja aludiram upravo
na savjest tih ljudi. Žive u Zagrebu, Rijeci, u Istri, u Rovinju,
Nemačkoj, Srbiji. Gdje god da živite, molim vas, mi živimo ovdje.
Vi nama utječete na našu budućnost", poručila je Jelena
Zera iz građanske inicijative "Koliko nas
ima".
Prema popisu iz 2011. u Vukovaru je živjelo 30 posto Srba, ukupno
je bilo 27 i pol tisuća stanovinika.
"Koliko sada ima? To je jako teško utvrditi ali ne vjerujem da
prelazi 17, 18 hiljada ljudi", kaže stanovnik Vukovara
Slavko Mirnić.
Da je stanovnika manje svuda, jasno je svima, pa će popisivači
sigurno imati manje posla nego ranije. 1991. u Hrvatskoj je
živjelo 4,78 milijuna stanovnika, popis 10 godina pokazao je da
ih ima 4,43 milijuna.
'Popis stanovništva neće pokazati stvarno stanje'
U idućih 10 godina izgubili smo još 150 000 stanovnika, i došli
do 4,28 milijuna. Koliko ih ima danas tek ćemo saznati, ali
demografi misle da ta brojka ne može biti veća od 3,8
milijuna.
"Dakle, Hrvata po nacionalnosti ima oko 3 mil. i 800 zato što ako
se naprave trendovi negativnog prirodnog pada i negativne vanjske
bilance onda se vidi da je prešlo 450 tisuća stanovnika i kad se
to sve usporedi dobijete brojku od 3 mil. i 800 tisuća",
objašnjava demograf Stjepan Šterc.
Šterc smatra da popis stanovništva neće pokazati stvarno stanje
jer će se u njemu naći i fiktivno stanovništvo, oni koji ovdje
više ne žive. Demografsku katastrofu proživljavaju i otoci i
kopno.
"Ne može biti više, ja sam došla 50ih. Bilo nas je 64, pa onda
50, sada u prvim razredima nikog. Kukljica je turističko mjesto
vikendom nema autobusa", rekao je Ante Gega s
Ugljana. S njim se slaže i Slavko iz
Kalinovca: "Ima manje ljudi, manje djece, jednostavno
ljudi su se iselili, to je valjda trend svugdje u Hrvatskoj,
ništa novo".
Pitanje na koje će nam odgovoriti popis stanovništva je i je li broj katolika u padu - 2001. se tako izjašnjavalo 88 posto stanovnika, 10 godina kasnije bilo ih je 200.000 manje. Zato je porastao broj agnostika, s tek 1500 na 32.500 2011., čemu je kumovao tadašnji agnostički predsjednik Ivo Josipović.
Prošli popis nam je otkrio i da u Hrvatskoj živi 303 "Jedi
ratnika", 20 Klingonaca i 24 Marsovca. Svatko može napisati što
mu padne na pamet, pa demografi smatraju da ni ovaj popis
stanovništva neće biti relevantan.
Pripreme za taj popis nisu ni napravljene, trebalo je pitati
struku i formirati stručni savjet za popis stanovništva što nije
napravljeno, trebalo je napraviti predpopis prije dvije godine
što nije napravljeno, trebalo ga je odgoditi što su i sve
susjedne zemlje napravile.
Koliko nas ima trebali bi doznati za dva mjeseca nakon što
popisivanje završi. Prošli put popis su u isto vrijeme kada i mi
radili i Kinezi. Ali su svoje 1,3 milijarde ljudi prebrojali brže
nego mi svoja 4 milijuna.
