Nekoliko dana nakon objave izvješća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) o željezničkom prometu, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je u povodu 150. obljetnice početka izgradnje željezničke pruge Zagreb - Rijeka najavio kako će u obnovu i gradnju željezničke infrastrukture do 2030. godine biti uloženo oko 3,5 milijardi eura.
- Svi se žale na HŽ, a brojke su im u porastu: Kroz županijske kolodvore prošlo 805.000 putnika i putnica
- HŽ-ov brzi vlak na pet sati zaglavio kod Vrbovca: Kondukteri putnicima dijelili vodu
Naime, dok Butković, s fokusom na teretni prijevoz, ističe kako se najveći potencijal željeznice krije u boljoj povezanosti Zagreba i Rijeke, da je dio pruge od Zagreba prema Mađarskoj u izgradnji, te da se do kraja godine očekuje potpisivanje ugovora za realizaciju dionice Hrvatski Leskovac - Karlovac, HAKOM-ovo tromjesečno izvješće o željezničkim uslugama, s druge strane, pokazuje trenutno stanje željezničkog prometa, koje je u sferi prijevoza putnika u lošoj situaciji, piše Glas Slavonije.
Zabilježen je pad prevezenih putnika od tri posto u odnosu prema drugom tromjesečju 2018. godine dok je, istovremeno, uočeno i smanjenje broja ostvarenih putničkih kilometara za četiri posto. Kako je oporavak hrvatskog željezničkog prometa možda u teretnom prijevozu, govori i činjenica da je u proteklom tromjesečju ostvareno pet posto više vlak-kilometara, broj tonskih kilometara se povećao za 9,1 posto dok je količina prevezene robe veća 12 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine.
Da količina prevezene robe na hrvatskim prugama raste iz godine u
godinu, zaključuje i stručnjak Tomislav Prpić,
izvršni potpredsjednik Hrvatskog društva željezničkih inženjera
(HDŽI), ujedno dijagnosticirajući razloge pada broja putnika u
vlakovima: ''Opće stanje i kupovna moć stanovništva uvelike
određuju generiranje putovanja te se čini da putuju samo oni koji
moraju, a to su najvećim dijelom takozvani dnevni migranti koji
putuju na posao i s posla te u školu ili na fakultete''.
''Cestovni javni prijevoz također je imao veliku ulogu u
preuzimanju dijela putnika sa željeznice koristeći svoju
tehnološku i organizacijsku prednost. Pri tome nacionalnom
putničkom željezničkom prijevozniku dodatno otežava situaciju i
infrastruktura koja je u lošem stanju ili se obnavlja pa stvara
poteškoće i narušava kvalitetu transporta'', objašnjava
Prpić.
Ipak podsjeća da postoje hvalevrijedne inicijative
prijevoznika kroz suradnju s lokalnim i regionalnim samoupravama
te Ministarstvom znanosti i obrazovanja u vidu stimuliranja
srednjoškolaca i studenata za prijevoz vlakom. On vjeruje i
da potpisivanje desetogodišnjeg ugovora o pružanju usluge od
javnog značenja s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture
govori u prilog činjenici da država računa na javni željeznički
prijevoz dok, istovremeno, ukazuje i na potencijale teretnog
prijevoza željeznicom.
''Treba uzeti u obzir kako je na nacionalnom prijevoznom tržištu
danas prisutno 10 željezničkih prijevoznika tereta i to je
rezultat liberalizacije tog tržišta. Zasigurno da konkurentski
odnosi na tržištu prijevozne ponude imaju značajnu ulogu u
kvaliteti usluge i velikim je dijelom to rezultat povećanja
prijevoznog učinka željeznicom, a i povećanje rada riječke luke i
njezina modernizacije (kontejnerski terminal na Brajdici)
pridonose tom povećanju'', zaključuje Prpić.
Inače, željeznicom se u Hrvatskoj najčešće prevoze masivni
tereti, kao što su drvo, nafta i njezini proizvodi te rudača, dok
je i izuzetno velika zastupljenost i prijevoza intermodalnih
prijevoznih jedinica, takozvanih kontejnera, u kojima je veliki
potencijal daljnjeg razvoja željezničkog teretnog prijevoza, a
upravo u tom smjeru kreće se prometna strategija Europske
unije.
Određivanje novih trasa pruga i revitalizacija postojećih biti
uvelike određeni stabiliziranjem uloge Hrvatske u europskom
prijevoznom sustavu jer bi nacionalna infrastruktura trebala
zadovoljiti zahtjeve domaćeg transporta, ali ponajviše i
dugoročne potrebe EU-a.
