Hrvatska u subotu opet živi bez kafića i restorana, kojima je dozvoljeno raditi hranu za dostavu ili odnošenje. Poduzetnici ugostitelji prosvjeduju, a ministar Zdravko Marić izjavio je da će im država nadoknaditi i dio fiksnih troškova. Odbija međutim razgovor o smanjenju PDV-a.
O tome kako će sve to utjecati na državne financije, koliki će biti pad BDP-a i drugim aktualnim pitanjima govori upravo ministar Marić koji je gost RTL Direkta.
Bojite li se zbog utjecaja lockdowna na državne financije?
Strah, zabrinutost, neizvjesnost, sve su to okolnosti u kojima se nalazimo, no unatoč svim ovim izazovima javne financije su i dalje pod kontrolom, upravljive, a da su izazovi i dalje prisutni, jesu.
Potrajat će očito. Koliko je ovaj adventski lockdown udar na proračun? Niste ga planirali u rebalansu.
Nismo, ali on nije ni blizu onakav kao što je bio na proljeće. Kad gledamo osobnu potrošnju u prosincu, ono što najviše puni državni proračun je zapravo potrošnja u trgovini na malo, koja je otvorena, mi ovdje govorimo samo o ugostiteljskom sektoru, priređivačima igara na sreću i rekreativni sport.
Epidemiolozi govore da ovo neće biti dovoljno, da će se morati produžiti zatvaranje i do iza Nove godine. Hoće li Vladine mjere moći potrajati?
Zato smo ih danas okarakterizirali kao racionalne. Još uvijek ne možemo predvidjeti sve izazove koji su pred nama. Ali u isto vrijeme su i pravične, da se pokrivaju dijelovi fiksnih troškova, onima koji su privremeno onemogućeni u svom radu, troškovi zakupa, najma, režija...
Imate li procjenu koliki je to udar, mada nije kao onaj prvi? Koliko će pasti proračunski prihodi?
Mi i dalje stojimo pri našoj procjeni pada od osam posto za cijelu godinu. Imali smo 15,4 u drugom tromjesečju, 10 u trećem. Što se tiče četvrtog tromjesečja ono je i dalje u tijeku. Ovi efekti će se u manjem obujmu vidjeti. Ponavljam, nije samo trgovina na malo važna, imamo neke djelatnosti koje su u trećem tromjesečju i dalje rasle, poput građevinarstva. Kad sve skupa zbrojite, ova godina je takva kakva je, hoće li biti osam, koja decimala gore ili dolje, u ovom trenutku nije presudno, mi smo usmjereni već na iduću godinu koja bi trebala biti godina početka oporavka, ali ne potpunog.
Na početku te godine dolazi povećanje plaća državnim i javnim službama. Slijede i božićnice, hoće li lockdown ugroziti nešto od toga?
Ne, božićnice su već za ovu godinu planirane u proračunu. Što se tiče povišice za iduću godinu, to smo rekli da nemamo u potpunosti pokriveno u proračunu za 2021. no nije ni to prvi put, imali smo takve situacije proteklih godina, u tijeku godine naći ćemo način, uštedama na drugim rashodnim stavkama osigurati ono što je dogovoreno, kako ne bismo ponovno ušli u seriju sudskih tužbi i onoga što opet dođe na naplatu poreznim obveznicima, samo s nekim otklonom od nekoliko godina.
Dakle, povišice nisu upitne?
Nisu.
Ispada da je lockdownom opet pogođen samo privatni sektor. Dosta je nervoze, privatnici kažu samo mi patimo...
Ne bih se složio, jer kad gledate deficit koji je predviđen, od 29,5 milijardi kuna, najveći dio je pad prihoda zbog pada opće gospodarske aktivnosti, no u tom padu prihoda imate i mjere koje su tim privatnim poduzetnicima stavljene na tri mjeseca. Otpisali smo im 2,8 milijardi kuna poreza. I onda dolazite do osam milijardi i s ovim zadnjim mjerama debelo iznad osam, novca svih poreznih obveznika koje su isplaćene privatnom sektoru za očuvanje radnih mjesta.
Kažu da to nije novac poreznih obveznika nego da je iz EU-a, dao je Bruxelles.
Ne bih se opet složio, ono u početku smo u potpunosti davali iz novca poreznih obveznika. Na kraju mi kontribuiramo i u europski proračun. Samo ovisno o tome koliko smo sposobni apsorbirani ta sredstva.
Poduzetnici su dosta ogorčeni ovime što je Vlada odlučila, kažu da im se više isplati potpuno zatvoriti, nego imati samo pripremu hrane.
Ugostiteljstvo, da, ja sam bio u kontaktu tijekom dana i s prestavnicima priređivača igara na sreću i teretana, rekreativnog sporta, naravno da oni žele da se što prije počnu mjere olakšavati, ali su zahvalni na mjerama, jer su i oni priželjkivali da im se pokriju troškovi.
Moram se vratiti na ugostitelje, zašto im niste mogli dati PDV od 5 posto iduće tri godine? Ili 13 posto na kavu, vino i pivo, jer biste time održali i njihov biznis, a i bolje biste punili proračun nego ako oni zatvore poslovanje.
Sniženi PDV je neizravna subvencija države prema ovom ili onom sektoru. I IT kompanije mogu pitati zašto nije snižena stopa na njihov softver ili zašto tekstilna industrija na ovo odijelo ne zaračunava sniženu stopu. To je legitimno pravo da traži. orezna politika nije izdvojena cjelina. Svih ovih godina radimo rasterećenja, smanjivanja individualnog poreza, kako izravnih, tako i nekih neizravnih. Peti krug porezne reforme je prekosutra u drugom čitanju u Saboru. Tu su neke određene mjere koje su snižavanje poreza na dohodak i poreza na dobit.
Objasnite mi, ako imamo gospodarski pad, kao da se ništa ne događa. Svi doivaju novce, povišice, božićnice, poduzetnicima se daju subvencije, to kao d je perpetuum mobile.
A istovremeno su svi nezadovoljni. Najvažnije da smo mi ove godine ušli u ovu krizu, koliko god da je izazovna bila i nervoza i nelagoda je očekivana, ipak smo ušli spremni. Bilo bi puno teže danas da razgovaramo o ekstremnom porastu broja nezaposlenih, kao što je bio slučaj u prošloj krizi.
Bio bi razgovor puno teži da su kamate na tržištu veće pa vi imate sreću da su kamate povoljne, ali je li moguće da uz suvencije, plaće, na rashodnoj strani proračuna ništa ne dirate. Opet je proračun 20 milijardi veći nego ove...
Dobrim dijelom raste zbog europskih fondova koji su deficitno neutralni. Mogu se složiti s vama da što se tiče racionalizacije rashodne strane... svi se na neki način slažemo, iako kada otvorimo pojedine stavke rashodne strane, onda svatko kad se njega tiče bježi od toga i kaže nemoj tu, nego idi negdje dalje.
Zato smo izabrali vladu da to presudi, a ne da stalno pitate sindikate i novinare.
Vratio bih se na razdoblje prije krize. Ja kad bih predstavljao brojke, nisam samo isticao suficit, nego činjenicu da svake godine višak prihoda nismo pretakali u potrošnju nego u smanjivanje poreza i smanjivanje javnog duga. Zato i imamo danas koliko-toliko veći instrumentarij.
Dokle će se to moći tako, ako se ne dira rashodna strana proračuna.
Nevezano za Covid krizu, problem zdravstva, javne uprave, trgovačkih poduzeća u državnom vlasništvu, obrazovanja, pravosuđa, to su i dalje problemi...
Kad ćete ih početi rješavati? Znamo ih već 30 godina.
Najavili smo to, ali problematika zdravstva ne dolazi samo od toga što su veledrogerije nezadovoljne rokovima plaćanja, to je slojeviti problem koji je nastajao dugi niz godina. ne može se samo tako riješiti, ali u ovim okolnostima je evidentno da sami moramo odlučiti kakvu vrstu zdravstva hoćemo i koliko smo to spremni platiti.
Ostajete li pri optimističnoj prognozi od 5 posto rasta BDP-a u idućoj godini?
Originalno je bilo i više od šest, izazovi postoje, i neki negativni i pozitivni. Sada ostajemo pri tih pet posto.
