Rasprava o poreznoj reformi u Saboru još uvijek traje. Nakon 13 sati doduše u sabornici je ostalo možda desetak zastupnika, ali Zdravko Marić i dalje neumorno odgovara na zastupnička pitanja, opservacije i provokacije. Među najupornijima koji su još uvijek u saboru su Peđa Grbin, Branko Hrg, Silvano Hrelja, Ivan Šuker...
Vidim vi se dobro držite no kako se drži oporba nakon svega, kome je teže?
"Dobro se držim, od oporbe nema baš puno predstavnika, i ove koje ste naveli i oni su neću reći kapitulirali. Sada ih je u sabornici i manje od 10", kazao je Zdravko Marić.
Dosta vas žestoko udaraju tamo u Sabornici pred kamerama, ali jel' ima makar netko od ovih iz oporbe koji vam u pauzi na hodniku kaže: "Ma nije to toliko loše što radite?" Pitam zato jer se i saborskim zastupnicima smiješe veće plaće po vašoj reformi?
"Ja ne volim prepričavati razgovore koje vodim, ali niste daleko od ovoga što kažete. Ima dosta zastupnika koji kada se vidimo u saborskim hodnicima i popričamo, onda je drugačija priča od onoga kada su kamere upaljene, to je dio političke arene i razumno je da oporba kritizira, daje kontra prijedloge, iako moram priznati danas je bilo više ovog prvoga dijela."
Koliko vaša porezna reforma njima donosi veće plaće?
"Svi oni koji ulaze u stopu od 36 posto, ovisno o broju uzdržavanih članova i godinama radnog staža. Onda bi saborskim zastupnicima i nekim dužnosnicima porasla plaća. Evo ja sam očito još toliko mlad i nemam toliko djece da bih mogao ući u stopu 36, ali onima koji ulaze u taj segment, njima će plaća porasti."
To je najslabija politička točka u vašoj reformi, ta nejednakost u rastu plaća. SDP je zato ponudio jedan socijalno pravedniji prijedlog prema kojemu najniže plaće rastu najviše, a najviše najmanje podizanjem neoporezive osnovice na 5000 kuna?
"Nisam siguran u te izračune. Trenutno milijun i pol ljudi ne plaća porez na dohodak, bilo koja promjena, bilo koji prijedlog, na te ljude se ne bi ni u kojem slučaju reflektiralo. S druge strane, na tragu tih prijedloga, ako gledamo iz perspektive tko koliko dobiva, ja uvijek govorim da je porez na dohodak pitanje koliko tko plaća poreza. Dakle, uvijek će oni koji imaju više dohotke i više toga platiti obzirom na progresivnost. I treći element koji bih izdvojio, nisam siguran da bi baš svi zastupnici oporbe podržali ovaj prijedlog, konkretno iz SDP-a jer gradonačelnici, načelnici, župani, sigurno ne bi tolerirali da im ukupni izvorni prihodi od poreza na dohodak budu smanjeni za 25 posto odnosno za jednu četvrtinu."
Gospodin Grčić je rekao da bi se to namirilo iz fonda za poravnanje koje iznosi oko 2 milijarde kuna.On ima čistu matematiku.
"To je porez na dohodak koji je u potpunosti prihod jedinica lokalne i regionalne samouprave. Fond izravnanja bi značio da je i on tanji za tih gotovo 3 milijardi kuna. Dakle, jedna četvrtina prihoda bi samo nestala."
Zašto ne bi Hrvatska bar po nečemu bila najkokurentnija zemlja u Europi i potpuno ukinuli porez na dohodak, matematika koju je izveo jedan mladi ekonomist Ivica Brkljača kaže da bi se tih 12 milijardi kuna koliko se od tog poreza prikupi bez problema moglo naći zamrzavanjem rashodne strane proračuna?
"Takvom hrabrom ili malo ekstremnom prijedlogu teško je tražiti neke mane... I sam je koliko se sjećam u njegovoj objavi rekao "da je on ministar financija", ali da se ne planira politički angažirati i biti ministar. Mislim da hipotetski tako nešto prođe, rasprava u Saboru i dijelu javnosti bi velikim dijelom bila slična. Opet bi se gledalo koliko tko dobiva, opet bi oni koji imaju najvise dohotke i takvom jednom mjerom zabilježili najveće povećanje njihovih dohodaka. Nemojmo zanemariti da to nije mali iznos, to je 12 milijardi kuna i mislim da sve ove mjere, sada pričamo samo o porezu na dohodak, koji je najspominjanija točka u Saboru, ipak glavna mjera ovog trećeg kruga rasterećenja i sniženja stope PDV-a na svježe meso, ribu, voće i povrće, pelene, jaja i žive životinje. "
A po čemu ćemo onda bar što se tiče poreza biti konkurentni?
"Samo snižavanje poreza je iskorak ka konkurentnosti. Mi u ovom trećem krugu sve skupa za preko 6,3 milijardi kuna rasterećujemo građane i gospodarstvo. Svi bismo mi htjeli da to rasterećenje može biti i veće, upravo na tom tragu razmišljamo i dalje. Mi smo javne financije sveli na razine da možemo ovakvo rasterećenje podnijeti bez da ugrožavamo stabilnost javnih financija što u prošlosti i nije baš bio slučaj."
Znači li to da možemo nagodinu očekivati treći krug porezne reforme?
"Skroz je realno očekivati da idemo s tim i dalje. U ovom trenutku snižavamo PDV na artikle koje sam spomenuo, ali sigurno u sljedećim koracima treba gledati na cjelokupnu hranu, vidjeti što se može napraviti u sustavu poreza na dobit, kako i na koji način rasteretiti trošak rada u Hrvatskoj. Treba jedan sveobuhvatni pristup. Poanta je porezni sustav učiniti konkurentnijim", zaključuje Marić.
