Čak polovina bankomatske mreže u Hrvatskoj, koja sada broji ukupno 6.000 bankomata, mogla bi biti ugašena, pogotovo u ruralnim područjima gdje je promet po tim bankomatima manji. Uslijed uvođenja dodatne regulative oko zaštite i sigurnosti bankomata oni za banke mogla predstavljati preveliki trošak.
Tvrdi to Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, dodajući da se o tome razgovara s Ministarstvom unutarnjih poslova, koje i jest nadležno u ovom slučaju, kao i s bankarskim regulatorom, Hrvatskom narodnom bankom, da se ti sigurnosni zahtjevi ipak ublaže, jer su u biti viši nego u ostatku EU-a.
Poslovne banke povremeno su već ukidale bankomate za koje su izračunale da je veći trošak njihovog održavanja od koristi koju imaju u smislu visine prometa i brojnosti klijenata. To onda ide na štetu onih klijenata koji su aktivni korisnici tih bankomata i praktički o njima ovise, a da ne moraju otići u neko udaljenije mjesto. S obzirom na to da je i inače velika koncentracija stanovništva u gradovima, ovo bi mogao biti dodatni udar na manje naseljena mjesta, sela, otoke te dodatni doprinos toj koncentraciji i centralizaciji u urbanim sredinama, piše Novi list.
''Jedna od varijanti koja je predložena je zaštita bankomatske mreže pri čemu ona može biti aktivna i pasivna. Razgovarali smo u nekoliko navrata s Ministarstvom unutarnjih poslova i razgovaramo s njima i dalje o tome da pasivnu elektrokemijsku zaštitu priznaju kao zaštitu bankomata jer je ona nešto što se primjenjuje u većem dijelu EU-a. Aktivna zaštita bankomatske mreže je još uvijek, neću reći u eksperimentalnoj fazi, ali još uvijek nije široko primijenjena na veliki broj bankomata u EU-u, pa smo rekli, kad drugi budu išli to primjenjivati, u krajnjoj liniji ćemo i mi to pojačati'', rekao je Adrović.
Stvar je i u tome da je pasivna zaštita bitno jeftinija od aktivne, i s obzirom na to da u Hrvatskoj postoji ogroman broj bankomata, preko 6.000 uređaja, on računa da bi to ipak bilo jeftinije jer imamo čitav niz bankomata koji su u tzv. ruralnim područjima, dakle u dijelovima zemlje u kojima je manji broj podizanja uloga ili depozita, i oni su zapravo i sada na granici isplativosti.
