Ona ima 30-ak godina i radi kao poslovođa jednog sektora u velikoj državnoj tvrtki. Pomalo je problematična osoba, iz jako bogate obitelji. Na posao ne dolazi redovito, a lokacija na kojoj se nalazi omogućava joj manipulaciju radnim vremenom. Početkom godine, poslodavac joj je predložio premještaj na drugu lokaciju gdje postoji evidencija radnog vremena.
Dogovorili su sastanak, no neposredno nakon najave promjene lokacije, ona počinje otvarati bolovanja samo s jednim ciljem - zadržati radno mjesto na prethodnoj lokaciji. Bolovanje je počelo kao dišna infekcija, nastavilo se kao anksioznost i bol u abdomenu, a trenutno je u fazi poremećaja prilagodbe. Liječnik koji joj to omogućuje je obiteljski prijatelj. Dva je puta kontroliraju kontrolori HZZO-a koji donose odgovor - medicinski opravdano. Na bolovanju je već godinu dana.
Pet godina na bolovanju
On pak ima 40 godina i radi kao referent u jednoj tvrtki. Prije 5 godina na posao je došao pijan i napravio incident. Od kolega je čuo da mu se sprema otkaz. Sljedeći dan odlazi doktoru i otvara bolovanje po šifri: reakcija na teški stres i poremećaj prilagodbe te povišeni krvi tlak. Nakon toga zatvara to bolovanje i otvara novo. Ovaj put zbog bolova u leđima. No ni tu nije stao. Trenutno je na novom bolovanju: "trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja". Poslodavac ga već više od dvije godine pokušava bezuspješno vratiti na posao kako bi odradio otkazni rok u trajanju od 25 dana. Prima malo umanjenu plaću i još nije poznato kada će mu bolovanju završiti. Na bolovanju je već 5 godina.
Ona i on nisu izmišljeni. Ona i on su stvarni zaposlenici dvije velike hrvatske tvrtke, čiji su podaci poznati redakciji Jutarnjeg lista, i koji na taj način zloupotrebljavaju bolovanje.
Lažljivci nas koštaju milijarde
Prema nekim procjenama stručnjaka koji se bave isključivo tim problemom, svaki osmi zaposlenik koji ide na bolovanje - laže, a kvalitetnom borbom protiv lažljivaca uštedjelo bi se i do 35 posto novca koji ode na troškove bolovanja ili nevjerojatnih milijardu kuna. Lani smo na bolovanju ukupno bili 14,8 milijuna dana. Na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, dakle na bolovanje dulje od 42 dana, liječili smo se 8,1 milijun dana, a na teret poslodavca 6,6 milijuna dana.
Dnevno na bolovanju 48 tisuća ljudi
Svaki dan s posla je izostalo 48 tisuća zaposlenika. 26 tisuća se liječilo na teret HZZO-a, 22 tisuće na teret poslodavca. A svaki Hrvat na bolovanju godišnje provede oko 16 dana. Primjerice, u Austriji je to 5 dana, u Francuskoj 3,8 dana, u Češkoj 9,4 dana, u Mađarskoj 5,5 dana, u Sloveniji 12,8 dana. HZZO je lani za to izdvojio oko 1,1 milijardu kuna dok su poslodavci, procjenjuje se, izdvojili dvostruko više. Znači, ukupno na bolovanje ode oko 3 milijarde kuna.
