Zbog epidemioloških mjera uvedenih zbog Covida-19 gospodin Dalibor Magdić pokrenuo je postupak protiv Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava, doznaje Telegram.
U tužbama se traži od Europskog suda za ljudska prava da utvrdi kako su epidemiološkim mjerama ma građanima kršena prava koja im jamči Europska konvencija. Ovo su detalji tužbe protiv Hrvatske.
Magdić se u tužbi požalio na mjere koje je donio Nacionalni stožer Civilne zaštite. Najviše su ga, tvrdi, pogodile zabrana napuštanja prebivališta, zabrana okupljanja više od pet ljudi, kao i zabrana vjerskih okupljanja. Kaže da mu je tako oduzeto, povrijeđeno pravo na slobodu vjeroispovijesti, slobodu okupljanja i slobodu kretanja.
Pred Strasbourgom
Slobodu vjeroispovijesti jamči Članak 9. Europske konvencije o ljudskim pravima, pa će zastupnica Hrvatske pred sudom u Strasbourgu Štefica Stažnik u odgovoru na Magdićevu tužbu morati objasniti je li mu to pravo odlukom Nacionalnog stožera o ograničavanju okupljanja, što se odnosilo i na crkve, bilo prekršeno, piše ovaj portal.
Pravo na okupljanje zagarantirano je pak Člankom 11. Konvencije, dok slobodu kretanja jamči Članak 2. Protokola 4. koji prati Konvenciju. I to će se morati očitovati. Trebat će se utvrditi i je li Magdić koristio prava prije nego što je poslao tužbu u Strasbourg. Zanimljivo je da je Magdić postupak pokrenuo još u travnju 2020., dakle tijekom prvog vala epidemije.
Ustavnost mjera
Poznato je da je Ustavni sud RH odluku o ustavnosti tih mjera donio još u rujnu prošle godine. Za sve je utvrdio da su bile i legitimne i nužne kako bi se spriječilo širenje zaraze. Troje ustavnih sudaca (Kušan, Selanec i Abramović) ocijenili su da je Ustav bio prekršen jer je Stožer dobio ovlasti izmjenama zakona koje nije donijela kvalificirana većina. Također, ocijenili su i da su se ministri i Vlada skrivali iza Stožera, jer za njegovo osnivanje, drže, nije bilo nikakve potrebe, piše Telegram.
Na Ustavnom sudu već se raspravljalo i ograničenjima broja vjernika u crkvama. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović osobno je podupro stav većine koja je zaključila da je ograničenje prava vjernika ustavnopravno prihvatljivo. Pri tome je, kako je napisao u izdvojenom mišljenju, imao u vidu i stav pape Franje, te Odredbu Hrvatske biskupske konferencije o mjerama
Bilo kako bilo, ako mjere proglase suprotnima Konvenciji, ljudi koji su podnijeli tužbe dobit će od država odštetu.
