Budućnost Europe u rukama građana. O zdravlju i klimatskim promjenama na panelu u Varšavi svoje je reklo njih 200, a među njima i dvoje hrvatskih studenata.
"Na početku konferencije sam spomenula problem korupcije u zdravstvu, neplaćanje lijekova, nedovoljno sredstava", rekla je studentica međunarodnih odnosa u Zagrebu, Matea Lisak.
"Mladi ljudi se veoma slabo bave sportom, odnosno nemaju gotovo nikakvu fizičku aktivnost, što smatram da predstavlja veliki problem", kazao je Ivan Begić, student socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Pa kad ih se već pitalo, za te probleme su ponudili i konkretna rješenja.
"Moj prijedlog koji je usvojen, sad smo glasali, je da mentalno zdravlje postane dio školskog kurikuluma za cijelu Europsku uniju prema standardno napisanim uputama. Dakle, bez ideologije, bez religije", rekla je Lisak.
Priliku kreirati europske politike - Mateja i Ivan dobili su nasumičnim odabirom, a da se pita i ostale Hrvate - točno znaju što bi prvo promijenili.
"Puno ljudi je otišlo van, liječnika i sestara. Platiti svaki prekovremeni sat, liste čekanja po mogućnosti smanjiti", smatra Zagrepčanka Davorka Cerovec.
"Redovi čekanja su najveći, kad ti treba nekakva usluga čekaš šest mjeseci. Može se dogoditi da prije umreš nego dobiješ uslugu", rekao je zagrepčanin Andrija Petrovečki.
"Definitivno su te klimatske promjene problem, i to popriličan. Ja osobno bih voljela da mogu voziti auto koji nije na naftu ili benzin", kaže Vesna Žanko iz Zagreba.
Svoja razmišljanja, građani su na panelu pretočili u 64 preporuke, od kojih je na kraju izglasano 39.
"Konferencija će odgovoriti na preporuke građana. Ispunit će pojedinu preporuku i želju građana kako bi se na razini Europske unije napravile pojedine reforme", objasnio je Guy Verhofstadt, supredsjedatelj Konferencije o budućnosti Europe.
No, hoće li do tih reforma zaista i doći - zadnju riječ imat će europski čelnici.
"Ovo je prvi takav projekt i mislim da je odlična prilika za sve građane da izraze svoje mišljenje", kaže Begić.
"Mislim da će definitivno uvažiti preporuke jer su dobre. Ne samo moje, nego i od drugih građana. Bazirali smo se na činjenicama i stvarno probali ući u srž stvari i mislim da smo uspjeli napraviti dobar posao“, rekla je Lisak.
Koliko dobar znat će se u svibnju, kada će o preporukama građana svoj sud dati i europski moćnici.
