Dok u Hrvatskoj raste broj zaraženih koronavirusom, kojih je trenutno ukupno 69, Slobodna Dalmacija se zapitala zašto u Dalmaciji, prema službenim podacima, nema potvrđenih slučajeva koronavirusa? Temperature su ugodne, i do 18 stupnjeva Celzijevih, ali ljudi nema na ulicama, tvrtke su zatvorene, radi se od kuće, a kina, kazališta itd. ne rade.
Epidemiologinja dr. Diana Nonković rekla je kako u praznim ugostiteljskim objektima vidi moguće objašnjenje zašto je to tako. "Ljudi zasad dosta ozbiljno shvaćaju samoizolaciju, možda nam je to olakotna okolnost ovdje u Dalmaciji." Nonković dodaje kako su zasad suglasni u mišljenju da je sve samo puka slučajnost. "Naime, jednom kad uvedemo testiranje u Splitu, imat ćemo zasigurno i porast broja slučaja zaraženih na ovome području. Tek uzorke ljudi s najtežim simptomima ili najvećim izgledima da imaju virus šaljemo u Zagreb na testiranje, to dakako, procijenimo epidemiološki."
Na pitanje zašto još nema potvrđenog slučaja u Dalmaciji, prof. dr. sc Gordan Lauc nije mogao točno odogovoriti i također se slaže da ne mogu znati dok se ne uvedu testiranja u Splitu.
"Nema nijedan potvrđen slučaj, no nešto ih možda i ima. Ne možemo znati sa sigurnošću dok ne uvedu testiranja. Svakako, jednom kad nastupi prestanak grijanja, i ljudi manje borave u skupinama, u zatvorenim prostorijama isušenog zraka, rjeđe se prenosi i zaraza. Ne zaboravite da je sluznica vaša temeljna biološka barijera, koja ne smije biti isušena. Možete lagano pijuckati tijekom dana i boraviti na svježem zraku kako biste ju sačuvali vlažnom.
Sezonski karakter virusa?
Još ništa se sa sigurnošću ne zna, piše Slobodna Dalmacija. Stručnjaci povlače paralelu s gripom koja ima sezonski karakter jer uglavnom traje od listopada do travnja. Neki sugeriraju da je to zbog činjenice da su tijekom hladnijeg vremena ljudi najčešće u zatvorenome. Radne organizacije, kafići i restorani, sva mjesta koja okupljaju veći broj pojedinaca, a gdje se, uz to, i grije pa je zrak isušen, postaju leglo zaraze. Hladni, suhi zrak pomaže, tvrde neki, virusima da ostanu aktivni i da "putuju" zrakom.
Ian Lipkin, direktor Centra za infekcije i imunitet na Sveučilištu Columbija, tvrdi kako bi koronaviruse koji su preneseni na površine moglo oštetiti i sunčevo zračenje kojeg ima znatno manje tijekom zimskih mjeseci.
Iako se čini da bi i koronavirus mogao biti "sezonski", nijedan stručnjak neće tu tvrdnju izložiti sa stopostotnom točnošću. "Ako pitate kako klimatski uvjeti utječu na širenje virusa, nitko vam neće dati konačan odgovor. No ako postavite pitanje štiti li vas vaša sluznica, on je svakako potvrdan", rekao je za Slobodnu Dalmaciju prof. dr. sc Gordan Lauc, voditelj znanstvene jedinice za istraživanje u glikoznanosti na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu.
Situaciju s koronavirusom iz minute u minutu u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.
