Veterani Domovinskog rata češće daju glas strankama desnice i desnog centra od opće populacije, znatno se češće ideološki samoidentificiraju kao desničari i krajnji desničari, a na izborima sudjeluju u otprilike istoj mjeri kao i opće stanovništvo, piše Novi list.
Podjednak izlazak na izbore
Rezultati su to istraživanja 'politička participacija i stranačke preferencije ratnih veterana u Hrvatskoj', autora Dragana Bagića i Krune Kardova s Odsjeka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a koje je objavljeno u novom broju časopisa 'Politička misao'.
Istraživanje je obuhvatilo sudjelovanje na izborima, političku preferenciju i ideološku samoidentifikaciju na izborima 2011. godine, zatim u drugom krugu 2015. te uoči parlamentarnih izbora 2015. godine. Provedeno je na uzorku od ukupno 2.889 ispitanika od kojih je njih 320 upisano u Registar branitelja, pa njihov udio u uzorku istraživanja otprilike odgovara njihovom udjelu u stanovništvu.
Autore je zanimala osnovna politička participacija, gdje se pokazalo da nema nikakvih bitnih razlika između veterana, neveterana i opće populacije. U cijelom uzroku na izborima je sudjelovalo 66,7% ispitanih, te je među neveteranima odaziv bio 66,2%, a među veteranima 69,9% što jest nešto više od općeg uzorka, ali ne bitno.
U prosjeku veća izborna podrška desnim strankama
Veća je razlika u tome za koga se glasalo. Tako je na parlamentarnim izborima 2011. godine pobijedila Kukuriku kolicija četiri stranke lijevog centra i liberala pod vodstvom SDP-a. Na tim izborima za desnicu i desni centar glasalo je 40,3% birača iz općeg uzorka, među neveteranima njih 38,7%. Međutim, među veteranima za opcije s tog dijela političkog spektra glasalo je 51,5% veterana. Očito je da veterani više naginju desnici i po tome da je na istim izborima za stranke ljevice i lijevog centra (uključujući i pobjedničku koaliciju) glasalo 34,4% veterana. U općem uzorku je za taj dio spektra glasalo 43,3% anketiranih, a među neveteranima 44,6%.
Na predsjedničkim izborima istraživan je drugi krug izbora, sraz Ive Josipovića i Kolinde Grabar-Kitarović. Današnja predsjednica podržala je prosvjede u šatoru ispred Ministarstva branitelja te je zadobila veliku podršku veterana. Naime, njih 61,2% odlučilo se za nju, dok se među veteranima Josipoviću (koji je isto posjetio prosvjednike u šatoru, ali očito uzaludno) priklonilo njih 30%. U cijelom uzorku Josipovića je podržalo 38,7% anketiranih a Grabar-Kitarović 51,7%. Među neveteranima za Josipovića je bilo oko dvije petine, a za Grabar-Kitarović polovina.
Veteranska naklonost desnici iskazali su i u nakani za koga će glasati na izborima 2015. Među veteranima njih 48% odlučilo je podržati desnicu i desni centar, a tek 24,5% ljevicu i lijevi centar. Centar i interesne stranke podržalo ih je 9,9 posto (koliko i u općem uzroku i među neveteranim), a veterani nisu bili pretjerano zainteresirani za protestne stranke za koje se odlučio svaki 12. (u osale dvije kategorije svaki 10. birač).
Više od petine i sami se smatraju desničarima
Desno opredjeljenje veterana očito je i iz ispitivanja njihove ideološke samodentifikacije. Naime, kao desničare i kranje desničare vidi se njih 21,7% (od toga dvije trećine vidi se kao krajnje desničare, što znači da se svaki sedmi veteran vidi tako). U općem uzorku na desnicu i krajnju desnicu smjestilo se ukupno 11,3% anketiranih, a među neveteranima deset posto. Veterani se kao ljevičari i krajnji ljevičari doživljavaju u 4,3% slučajeva. Cijeli uzorak je 6,2% iz čega je jasno da je cijelo hrvatsko biračko tijelo lagano nagnuto udesno. Ipak, većina je u centru ili umjereno lijevo, odnosno desno. U te tri kategorije svrstalo se 61,2% veterana, 62,4% općeg uzorka i 62,7% neveterana.
Uspoređivanjem tri istraživane kategorije sa sličnim istraživanjima provedenim o američkim veteranima, autori su zaključili da hrvatski veterani od američkih odstupaju u političkoj participaciji jer njihovi američki kolege natprosječno sudjeluju u političkom životu odnosno izlaze na izbore više od prosjeka. Kada je riječ o političkim preferencijama i ideološkoj samoidentifikaciji također je postojala razlika u odnosu na američke veterane, jer se kod američkih veterana to dvoje obično poklapalo sa općom populacijom, no i s druge strane Atlantika na predsjedničkim izborima nakon 2004. godine veterani pokazuju veći interes za Republikansku stranku.
Autorima nije poznato zašto veterani imaju veće sklonosti prema desnici
Kruno Kardov izjavio je kako je istraživanjem potvrđena hipoteza iz javnosti o tome da veterani Domovinskog rata naginju desno.
"Ovo istraživanje otvorilo je niz pitanja za nova istraživanja. Još ne znamo zašto je tako, zašto su veterani više desno", izjavio je Kardov. Jedna je mogućnost da su oni koji su bili u ratu i prije rata bili više konzervativno orijentirani, pa svoju orijentaciju prenose i na birališta. Moguć je utjecaj i socijalizacijskog efekta veteranske populacije. Neki socijalizacijski efekti doprinijeli su tome da su veterani skloniji desnici, prije svega signali desnih stranaka da su spremniji ispunjavati materijalne zahtjeve veterana i njihovih organizacija.
Autor smatra kako ne treba zanemariti ni mobilizacijski utjecaj samih veteranskih organizacija koje mogu mobilizirati emocije u određenom smjeru. Tako uzrok toga što veterani u Hrvatskoj izlaze na izbore koliko i opća populacija, a u drugim zemljama su aktivniji, Kardov vidi u tome što su u Hrvatskoj možda aktivniji u izvaninstitucionalnoj sferi kao što su protesti, što on smatra potencijalno štetnijim za stabilnost institucija.
