Zašto policija odmah prilikom primopredaje novca 11. studenoga prošle godine nije uhitila poduzetnika Krešu Peteka ako su znali da tada direktoru Janafa Draganu Kovačeviću nosi gotovo dva milijuna kuna mita u prostorije "Kluba" u Slovenskoj ulici? Iako se čini kako bi to bio krunski dokaz, Jutarnji list piše da je istina daleko od toga jer policija i USKOK nisu znali da je to novac za navodno mito, nisu znali kome ga nosi, i nisu znali za što bi to mito trebalo biti.
Kako piše Marin Dešković za Jutarnji list, tajne akcije u početku su određene čistim kaosom. U trenutku kada se, izdavanjem sudskoga naloga za tajne dokazne radnje, nekoga počinje tajno nadzirati, istražitelji žive prateći osobne živote nadziranih osoba, nadajući se da će uspjeti naći onaj mali dio koji će biti dokaz za konkretne optužbe. Tajni nadzor često postaje i izvor informacija o novom kaznenom djelu koje je bilo dotad nepoznati, pa se tada od istražnoga suca traži novi nalog, u koji se stavlja nova hipoteza kako bi se osumnjičenika moglo snimati za posve novo djelo.
Upali u mjere zbog drugog slučaja?
Optužbe za davanje mita direktoru Janafa uopće nije bilo ono što su istražitelji prvo počeli snimati, neslužbeno doznaje Jutarnji list. Prve hipoteze navodno su bile vezane za jednu od tri druge točke optužbe. Čini se da je slučaj s Janafom, odnosno Kovačevićem, nastao tako da su janafovci zapravo upali u mjere pokrenute zbog potpuno drugoga slučaja.
Zbog toga istražitelji nisu znali čemu svjedoče u trenutku dok su tajno pratili i snimali Peteka kako diže novac i odlazi u "Klub", a nisu znali ni promet po Petekovom računu u banci. Petek je mogao novac nositi u neku svoju tvrtku, mogao se samo javiti Draganu Kovačeviću s kojim je možda prijatelj ili je mogao ići na Martinje na večeru, sve je to tada bilo nejasno, piše Jutarnji list.
