Ukoliko bi dobio novi mandat od Sabora, Mladen Bajić dobio bi priliku voditi Državno odvjetništvo punih 12 godina uzastopno, što je valjda jedinstven slučaj u državnoj administraciji. Jednom kad je izabran, glavni državni odvjetnik može biti smijenjen tek zbog teškog stegovnog djela, nezakonitog postupanja ili osobito nemarnog postupanja i poslovanja. Ili ako dvije godine uzastopce njegovo izvješće o radu državnih odvjetništava dobije negativne ocjene u Saboru.
Odredbe Zakona o državnom odvjetništvu propisuju da se postupak imenovanja glavnog državnog odvjetnika pokreće najkasnije tri mjeseca prije redovnog isteka mandata glavnog državnog odvjetnika. Aspiranata na dužnost glavnog državnog odvjetnika, kako doznaje Novi list, nema, a klima nepovjerenja u Mladena Bajića, koja je u prvom dijelu prošle godine obuzela vladajuću stranku, više nije tako strašna.
Naime, u prvoj polovici 2009. pojavile su se glasine da 'desnije' krilo u HDZ-u želi rušiti Bajića, jer progoni Branimira Glavaša i istražuje Berislava Rončevića. Kao povod za rušenje trebalo je poslužiti Bajićevo godišnje izvješće o radu DORH-a, no do rasprave o njemu loša klima prema Bajiću se istopila, pa je HDZ podržao godišnje izvješće o radu DORH-a, da bi potom u prosincu odbio prihvatiti većinu Bajićevih favorita za Državnoodvjetničko vijeće – pandan DSV-u tužiteljstvu. Što podrazumijeva postupak imenovanja glavnog državnog odvjetnika, zakon ne propisuje pobliže, ali budući da Sabor bira glavnog državnog odvjetnika uz prethodno mišljenje parlamentarnog odbora za pravosuđe, za pretpostaviti je da je procedura slična izboru sudaca Ustavnog suda.
U obrani godišnjeg izvješća Bajić se dvoumio treba li prihvatiti podršku Sabora bez SDP-a, no na kraju je ostao na svojoj dužnosti.
