U Hrvatskoj je nasilje nad ženama u porastu i sve brutalnije. Dok je prošle godine bilo 535 kaznenih djela u kojima su žene bile žrtve obiteljskog nasilja, samo u prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno je čak 639 takvih kaznenih djela.
Glasnogovornica Sigurne kuće Istra Branka Žužić rekla je za Glas Istre kako treba imati na umu da je puno veći broj zlostavljanih žena, vjerojatno čak deset puta veći.
Sjećanje na tragediju 1999. godine
22. rujna se obilježava Nacionalni Dan borbe protiv nasilja nad ženama u znak sjećanja na tragediju koja se tog datuma 1999. godine dogodila na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu. Tada je na ročištu tijekom brakorazvodne parnice suprug ubio suprugu, sutkinju i odvjetnicu te je teško ranio zapisničarku. Danas će se tim povodom u Puli održati tradicionalni mimohod protiv nasilja nad ženama u organizaciji Sigurne kuće Istra.
Koliko je situacija ozbiljna, govori i podatak da se od osnutka 2006. godine do danas Sigurnoj kući Istra za pomoć obratilo 1130 žena. 901 žena dobila je različite oblike psihosocijalne, psihološke i pravne podrške, a na tajne lokacije smješteno je 134 žena, ali i 178 djece. U Istri se trenutno na tajnim lokacijama nalaze četiri žene, majke s kojima je petoro djece.
Žene ne reagiraju odmah
"Veći broj žena ne reagira odmah kada partner počne pokazivati nasilno ponašanje, misleći da se radi o izoliranom događaju koji se više neće ponoviti, prolaznoj fazi, sramoti o kojoj ne treba nitko znati. Zastrašujući je podatak da fizičko nasilje u velikom broju slučajeva počinje kada žena ostane u drugom stanju, ili kada se dijete rodi, znači u trenucima kada su žene najranjivije.
Nama se najčešće obraćaju kada fizički napadi krenu i prema djeci ili kada nasilne epizode postanu toliko intenzivne da ih je nemoguće sakriti. Najčešće su to udarci po glavi i tijelu šakama i nogama, guranje u zidove i stiskanje oko vrata, šutiranje, bacanje na pod, šamaranje, sve do premlaćivanja predmetima", kaže za Glas Istre koordinatorica Sigurne kuće Jadranka Černjul.
Čurnjul kaže da je teško reći ima li više nasilja ili žene češće nego ranije odlučuju prijaviti nasilje, čemu su doprinijele i kampanje protiv nasilja. Objasnila je i zbog čega se nasilje događa čak i kada je pokrenut postupak protiv njega, a policija i ostale institucije su dobro obavile svoj posao.
"...Nasilnik se u pravilu ne zadrži u pritvoru duže od 24 sata, protiv njega je pokrenut postupak, ali do njegovog okončanja nasilnik je na slobodi! Tako imate situacije kada je nasilnik i dalje opasan, još je i dodatno bijesan, službeno ima izrečenu mjeru zabrane približavanja, ali to ga ne sprečava da negdje ne napadne svoju žrtvu. Jer dok žena pozove policiju, on može napraviti svašta. Upravo zbog toga žena i dalje nastavlja živjeti u strahu. Kada tome pridodate da najčešće ima djecu o kojoj treba brinuti, a istovremeno treba biti funkcionalna i smirena majka, možete zamisliti kakav je to psihološki pritisak i kako izgleda takav život", rekla je Černjul za Glas Istre.
