HDZ i SDP su izbornu utrku za Europski parlament završili izjednačeni. Svakoj od ove dvije stranke otišla su po četiri mandata iako je, prema rezultatima DIP-a, HDZ osvojio oko 44 tisuće glasova više.
Kako je onda moguće da je s tolikim brojem glasova više osvojio isti broj mandata kao i SDP? E to nam je objasnio komunikacijski stručnjak Petar Tanta.
"Svakako treba napomenuti da brojka od 44.000 glasova nije mala, ali je zato razmjernost glasova presudila u korist SDP-a, koji je za više od 7000 glasova pretekao HDZ u borbi za taj 12. mandat, u skladu s D'Hondtovom metodom", istaknuo je urazgovoru za Vijesti.hr Tanta.
Ovaj podatak u potpunosti demantira sinoćnju izjavu predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića koji je nakon objave rezultata, 15-ak minuta nakon ponoći rekao da je HDZ-u za još jedan mandat nedostajalo oko tisuću glasova.
Jerković u EP, Petir ne
Zanimala nas je još jedna stvar, a to je kako je SDP-ova Romana Jerković, s oko 1400 glasova osvojenih na izborima, postala 12., "rezervna" hrvatska eurozastupnica. Ona bi, podsjećamo, u EP trebala ući tek nakon službenog izlaska Velike Britanije iz EU. Tanta objašnjava:
"Ponajprije trebamo objasniti D'Hondtov sustav koji je zapravo jednostavna matematička metoda koja se u svojoj filozofiji koristi razmjernim dijeljenjem glasova. Najprije se izračuna ukupna biračka masa pa se ona dijeli s brojem mandata. Prvo se dijeli s 1 pa sa 2 i 3 i tako dalje dok se ne dođe do broja 11, odnosno 12 (zbog Brexita u ovom slučaju)", ističe Tanta i dodaje:
"Ta brojka razmjerna je broju naših zastupnika u EU parlamentu. Upravo taj 12. mandat prema izračunu pripao je zastupnici SDP-a Romani Jerković koja je ušla u parlament zahvaljujući preferencijalnim glasovima Tonina Picule i Biljane Borzan", kazao je Tanta.
Zanimljiva činjenica jest da je lista Marijane Petir ostala nadomak praga. Premda je ona osvojila 40 tisuća preferencijalnih glasova, ipak neće sjediti u briselskoj fotelji.
Podsjećamo, na izborima za EP ukupno je glasovalo 29,86 posto birača. HDZ je osvojio 22,72 posto ili 244.069 glasova, SDP 18,71 posto ili 200.973 glasova. I HDZ i SDP osvojili su po četiri mandata. Treća snaga je koalicija HRASTA i Ruže Tomašić (Hrvatski suverenisti) s 8,52 posto ili 91.544 glasa. Osvojili su jedan mandat. Na četvrtom je mjestu Mislav Kolakušić koji je osvojio 7,89 posto ili 84.764 glasova te je osvojio jedan mandat. Slijede Živi Zid i Amsterdamska koalicija, svaki s po 1 mandatom.
Most je osvojio 4,67 posto glasova. Marijana Petir 4,40 posto, Neovisni za Hrvatsku 4,37 posto glasova birača.
Slijede SDSS s 2,66 posto glasova, HNS s 2,60 posto i Start s 2,02 posto glasova. Nakon njih su: Bandićeva lista s 1,97 posto, politička platforma Možemo! te stranke Nova ljevica i ORaH koji su osvojili 1,79 posto te Pametno s 1,40 posto glasova.