Svi su uvjereni da drugi val zaraze koronavirusom ne dolazi prije jeseni i da je prijenos virusa u ljetnim mjesecima otežan. Ako je suditi po procjenama epidemioloških stručnjaka aktualni nagli porast broja novozaraženih doista se ne može pripisivati nekom novom valu. Kako piše Novi list, riječ je o svojevrsnom odgođenom porastu broja novozaraženih iz početne faze cirkulacije virusa.
Znanstvenik i redoviti predavač na Zavodu za biokemiju i molekularnu biologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Gordan Lauc ističe da broj novooboljelih u Hrvatskoj još uvijek ne predstavlja značajno povećanje.
"Serološka istraživanja koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo pokazala su da je u Hrvatskoj oko 80.000 ljudi bilo u kontaktu sa SARS-CoV-2. Očito je da se u nekim zatvorenim sredinama virus nastavio širiti i tijekom karantena, pa nije bilo neočekivano da ćemo neke od tih mikro žarišta u nekom trenutku pronaći. Mislim da je ovo što sada vidimo u biti samo posljedica toga da smo pronašli nekoliko takvih žarišta i analizom njihovih kontakata nalazimo nešto veći broj slučajeva. No, u odnosu na tih 80.000 koliko znamo da je bilo zaraženih, ovih nekoliko stotina ne predstavlja značajno povećanje. Situacija u susjednim zemljama nije bitno drugačija, nego što je to u Hrvatskoj i zato mislim da importirani slučajevi ovdje nisu presudan element", ističe Lauc i naglašava da Hrvatska nema potrebe uvoditi restriktivne mjere.
'Ljudi tijekom ljetnog perioda mogu puno lakše »pobijediti« virus'
"Mislim da je najvažnija činjenica da trenutno imamo iznimno mali broj oboljelih, tj. da u bolnicama gotovo da nema pacijenata s COVID-19. Sličnu situaciju vidimo širom Europe, tj. iako imamo određeni broj ljudi koji su pozitivni na PCR test virusa u nosu, teško oboljelih je jako malo. Tu činjenicu nije moguće objasniti mutacijama u virusu, budući da isti efekt vidimo više manje svugdje i nije moguće da su se svi virusi odjednom promijenili. Puno vjerojatnije objašnjenje je da se radi o sezonalnosti virusa, tj. da ljudi tijekom ljetnog perioda mogu puno lakše »pobijediti« virus i zato vidimo sve veći udio asimptomatskih slučajeva. U tom kontekstu, mislim da se nadležne službe i javnost moraju više fokusirati na broj teško bolesnih ljudi, nego na broj ljudi kojima je testiranjem virus pronađen u nosu. Dok u bolnicama nemamo nekoliko stotina teško oboljelih mislim da nema potrebe za nikakvim restriktivnim mjerama kojima bismo pokušali ograničiti širenje virusa", zaključio je Lauc za Novi list.
'Puno smo dobrog napravili, ali smo se otvorili, a ljudi više nisu oprezni'
Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije prof. dr. Vladimir Mićović komentirao je za Novi list pesimističnu prognozu američkog Instituta za metriku i procjene u zdravstvu (IHME) Sveučilišta Washington iz Seattlea koja u analizi zemalja svijeta zahvaćenih koronavirusom ističe da će do 1. listopada Hrvatska imati čak 1.498 preminulih od COVID-19, u odnosu na sadašnjih 107, s grafičkim prikazom krivulje koja agresivno raste od početka kolovoza.
"Svaka je procjena relevantna ako se temelji na parametrima koji su realistični i uzeti u obzir na odgovarajući način. Te varijable su iz procjene za nas loše jer procjenjuju da neke stvari u Hrvatskoj ne radimo kako treba. Svi su odgovorni. Struka postavlja okvire, a ljudi su zaduženi za provedbu toga, od organizatora koncerata i manifestacija do pojedinaca. Puno smo dobrog napravili, a sada je greška jer smo se prerano otvorili. Sve to još i nije toliko problem koliko činjenica da ljudi više nisu oprezni", upozorio je Mićović.
Situaciju s koronavirusom iz minute u minutu u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.
