Počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu predložen za Milana Bandića izazvao je brojne reakcije, među kojima su one negativne najglasnije i kroz njih se ciljano podsjeća tko su sve bili doktorandi, kako bi se dodatno dovelo u pitanje dodjeljivanje takve počasne titule zagrebačkom gradonačelniku.

"Poštovani članovi Senata Sveučilišta u Zagrebu, prva riječ je čisto retorička, jer moje poštovanje ste izborom sadašnjeg rektora i dodjelom počasnog doktorata Draganu Čoviću, odavno izgubili. A ovo moje javno obraćanje odnosi se upravo na one među vama koji su donijeli ove dvije, možda i najsramotnije odluke u povijesti Sveučilišta u Zagrebu. Drugim članovima Senata, koji su se usprotivili tim sramotnim odlukama, se divim na ustrajnosti da uopće s vama sjede za istim stolom", dio je otvorenog pisma znanstvenika Ivice Puljka upućenog članovima Senata koji će odlučivati o prijedlogu da se Bandiću dodijeli počasni doktorat.

Žestoko je reagirao i doktorand Stjepan Perko, a čak je i putem Facebooka pozvao na prosvjed ispred Sveučilišta 26. ožujka u 11:55 sati.

"Nakon Dragana Čovića, Sveučilište novim "nečasnim" doktorom osuđuje tisuće onih koji će se osjećati sramotno zbog svog rada i pripadajuće titule. Ovo Sveučilište je sramota! Rektor Boras, kojemu nije problematično prekrajati uvjete natječaja za vlastitu poziciju je najsramotniji Rektor u povijesti našeg Sveučilišta. Između svih, osam počasnih doktora Sveučilišta u Zagrebu su dobitnici Nobelove nagrade", napisao je Perko i naveo osam dobitnika Nobelove nagrade koji su dobili počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu.

Redom je riječ o velikanima Lavoslavu Ružički (1940.), Vladimiru Prelogu (1952.), Nielsu Booru (1958.), Robertu Robinsonu (1960.), Werneru Heiselbergu (1969.), Doroty Crowfood Hodkin (1969.), Jeanu Daussetu (1986.), Linusu Paulingu (1988.) i Albertu Fertu (2008.). Ujedno, naglašava Perko, prestižnu titulu dobio je i "naš najveći um Nikola Tesla".

Ali, osim navedenih velikana, podsjećamo na njih još, iako ih je bilo teško izdvojiti s na kojoj ih se nalazi ukupno stotinu, koliko ih je dobili titulu od 1913. godine, kad je dodijeljena prva - Tadiji Smičiklasu.

Pogledajte u OVOJ GALERIJI  ponajveće domaće i međunarodne velikane kojima je pripao počasni doktorat, ali i one koji su izazvali kontroverze.