Požar otpada u reciklažnom dvorištu na zagrebačkom Jakuševcu izazvao je paniku u Novom Zagrebu, ali i široj okolici, no s obzirom na ono što se moglo dogoditi, dobro je prošlo. Jer, osim sumaglice, štete za zdravlje nema, požarište je sanirano i život će se na Jakuševcu i okolici vrlo brzo vratiti u normalu.
- Novi Zagreb u sumaglici od dima, izdano upozorenje za građane, a Bandić tvrdi: 'Zrak je čist'
- Teška noć iza vatrogasaca: Nema onečišćenja zraka, službe će nastaviti pratiti njegovu kvalitetu
Nakon što je lokaliziran požar u reciklažnom dvorištu na Jakuševcu, djelatnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "dr. Andrija Štampar" obavili su mjerenja vlastitim uređajima na mjestu požara i u naselju Mičevec i prema preliminarnim rezultatima nisu pronađene štetne čestice u zraku.
Mjerenja su obavljena i u naselju Mičevec budući da je vjetar skrenuo dim te je umjesto prema Utrinama krenuo prema tom naselju, izvijestili su iz Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova.
Ali, na stranici Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada za jugoistočni dio Zagreba u osam ujutro izmjeren je vrlo visok indeks ozona (O3). Mjerenja kvalitete zraka proveo je i Državni hidrometeorološki zavod. Prema njihovim podacima, vrijednosti lebdećih čestica (PM10) su od 11 sati u srijedu do devet sati u četvrtak porasle više od deset puta, a potom su krenule padati i sad je uz njega oznaka "nizak".
"Smanjite ili odgodite zahtjevne aktivnosti na otvorenom. Preporučuje se smanjen boravak djeca i starijih osoba na otvorenom. Razmislite o smanjenju ili odgodite zahtjevne aktivnosti na otvorenom, ako imate simptome kao što su kašalj i iritacija grla", upozorio je Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada dok se O3 nalazio na najvišim razinama, a od 13 sati označen je kao "srednji" pa još uvijek nije bilo preporučljivo boraviti vani.
Inače, O3 je vrlo oksidirajući plin sastavljen od tri atoma kisika. Nastaje kao prirodan i umjetan proizvod, a najveće koncentracije prizemnog ozona su ljetnim mjesecima. Što se lebdećih čestica tiče, one su veći problem. Riječ je o mješavinama kemijskih spojeva i čestica vode. Veličina lebdećih čestica može varirati od čestica manjih od 1μm do čestica manjih od 10μm. Neke od čestica mogu biti i kancerogene! Moguće je nakupljanje čestica u plućima čime se ometa sposobnost pluća za razmjenu plinova. Na području grada Zagreba prate lebdeće čestice promjera manjeg od 1μm (PM1) koje imaju efekt na alveole u plućima, lebdeće čestice promjera manjeg od 2,5μm (PM2.5) koje utječu na duškik, te lebdeće čestice promjera manjeg od 10μm (PM10) koje imaju učinak na poručje nosa.
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada - Kvaliteta zraka u Gradu Zagrebu
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada - Kvaliteta zraka u Gradu Zagrebu
Srećom, stručnjaci su naveli da prilikom ovog požara izmjerene vrijednosti lebdećih čestica nisu bile opasne, no osobe koje pate od obolijenja sinusa i bronhitisa mogle su osjetiti tegobe. Dakle, sreća je bila presudan faktor, što u 2019. svakako ne bi smio biti slučaj. Posebno jer se upozoravalo na probleme. Odavno.
"Jakuševac je trebao biti zatvoren 2012., ali Zagreb do danas nije napravio alternativni model gospodarenja otpadom", rekla nam je nekadašnja ministrica okoliša Mirela Holy, koja se dugi niz godina bavi ovom tematikom no za ono što govori sluha nema.
Pojasnila je ključne probleme zagrebačkog odlagališta.
"Jakuševac nije nesanirano odlagalište, iako mnogi misle da je. Sanirano je, ali na njega se više ne smije dovoziti otpad koji nije inestiziran, onaj koji ne mijenja kemijska svojstva. Upravo kako bi se izbjegle situacije kao izbijanje požara. Ne znam koji je razlog njegova izbijanja u ovom slučaju, ali nevjerojatno je da glavni grad nema sustav uzbunjivanja na takvim lokacijama, gdje bi se u samom početku pojavljivanja iskre detektiralo da se nešto događa pa bi požar bio u startu spriječen."
Nažalost, Zagreb nije najtragičniji primjer u Hrvatskoj, ima i gorih, gdje se otpad ne odvaja...
"Imate cijeli niz deponija na kojima ništa nije napravljeno, unatoč direktivama Europske unije, koje se tiču područja gospodarenja otpadom. Njih bi trebala poštivati i Hrvatska, ali nije ispunila nijednu obvezu, zbog čega će morati platiti penale. A postojao je rok za 2013., koji nije ispunjen, zato 2015. i 2018., kad se trebao uvesti sustav integriranog gospodarenja otpadom."
Bivša ministrica krivce vidi u svima nama, a samim time i u politici.
"Ne postoji apsolutno nikakva politička volja da se riješi problem otpada. Ministar Ćorić potpuno je nezainteresiran za okoliš, više ga zanima područje energetike koje bolje poznaje, zato nije adekvatan za obavljanje posla koji obavlja. Zbog cijele te nezainteresiranosti i izostanka volje dolazi do domino efekta i kaskat ćemo za drugima na raznim poljima. Naime, EU se godinama priprema na tranziciju s linearne na cirkularnu ekonomiju i otpad je dio te priče. Hrvatska po tom pitanju ništa nije napravila pa automatski ne može ni izesti tranziciju."
Osim tih konkretnih problema, postoje i oni zakulisni, o kojima se Holy ne boji govoriti.
"U svim državama postoje interesni krugovi koji se povezuju s otpadom, negdje ih zovu i mafijom. Jer, nemojmo se zavaravati, to je veliki biznis i baš zato je na državi i lokalnim da vlastima uvesti sistem koji bi spriječio takvu praksu. Ali, kao što sam rekla, u Hrvatskoj ne postoji politička volja za tako nešto."
Dok je bila upućenija u pitanje Jakuševca, problem je bila visoka koncentracija metana, izrazito eksplozivnog plina. Takav slučaj je i danas, što znači da se u Novom Zagrebu uistinu mogla dogoditi katastrofa enormnih razmjera.
"Da je došlo do zapaljenja samog tijela deponija, izrazito eksplozivan plin kao metan bi reagirao. Požar bi je u tom slučaju mogao biti jako opasan. Ali, nije to sve, bilo je u prošlosti problema i s otpadnim vodama, koje su prijetile vodoopskrbi s obzirom na neposrednu blizinu Zagrebu."
Dakle, problema s Jakuševcem ima podosta, a svaki je potencijalno katastrofičan ukoliko izmakne kontroli. No, kao što je Mirela Holy kazala, velik je to biznis. Konkretnije, nakon što se popuni ploha s otpadom, prekrije se zemljom i nastane "brijeg", na koji se ugradi plinski zdenac koji crpi plin nastao raspadanjem otpada.
Taj plin putem plinovoda dolazi do postrojenja gdje ga kompresori navode prema visokotemperaturnim bakljama i plinskim motorgeneratorima. Čak 86 posto tog plina se koristi kao gorivo za plinski motor generatora, a ostatak sagorijeva na bakljama gdje se metan rascijepa u ugljikov dioksid te se potom ispušta u zrak. Također, generator proizvodi i električnu energiju koja se plasira u mrežu Hrvatske elektroprivrede. Koja, pak, prema podacima iz 2018., tu energiju plaća Holdingu za 1,22 kune po kWh.
"Pametni obično uče na greškama, ali koliko smo mi pametni u tom dijelu, nisam sigurna... Znate, ako nema smrtnih posljedica, ako se to sanira, doći će neka druga priča ili tragedija i bojim se da neće biti efekta, ništa se i dalje neće mijenjati", zaključila je Holy.
