Dijelovi Zagreba u posljednje vrijeme povremeno su ostajali bez tople vode. U zapadnom dijelu grada od četvrtka, 15. rujna poslijepodne do nedjelje navečer bila je obustavljena isporuka toplinske energije za pripremu tople vode. Početkom rujna zapadni gradski kvartovi (Trešnjevka, Knežija, Srednjaci, Gredice, Gajevo, Staglišće, Jarun, Vrbani, Rudeš, Voltino, Prečko, Špansko, Gajnice i Malešnica) također su bili bez tople vode, a ljetos i neki drugi, čak po nekoliko tjedana.
U slučajevima kada usluga nije isporučena, ne može biti ni naplaćena. No, N1 piše da neki građani tvrde kako su ipak dobili račune s punim iznosima, iako su tri tjedna bili bez tople vode.
'Kad nema isporuke, mjerilo ne bilježi potrošnju'
Iz HEP-Toplinarstva d.o.o. poručuju da iznos računa za toplinsku energiju ovisi o količini toplinske energije koju njihovi radnici na kraju svakog mjeseca očitaju na mjerilu u toplinskoj podstanici.
''U danima kada nema isporuke tople vode, mjerilo ne evidentira potrošnju toplinske energije, što se odražava na iznose mjesečnih računa krajnjih kupaca, stoga nisu točni navodi da se krajnjim kupcima obračunala toplinska energija koju nisu potrošili", kazali su u HEP-Toplinarstvu za N1.
Dodaju da su fiksni troškovi na računima krajnjih kupaca nepromjenjivi, bez obzira na količinu isporučene toplinske energije.
"Kroz fiksni dio računa (paušal) krajnji kupci podmiruju troškove materijala i rada na proizvodnom i distributivnom dijelu toplinskog sustava, odnosno radove na proizvodnim postrojenjima te vrelovodnoj i parovodnoj mreži, troškove ugovaranja i obračuna te stručno upravljanje, rukovanje i održavanje toplinskih podstanica, bez čega ne bi bilo moguće funkcioniranje toplinskog sustava", pojašnjavaju.
Kome se mogu požaliti oštećeni građani?
U Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača kažu da bi HEP Toplinarstvo trebalo ispostavljati račune prema iskazanoj potrošnji i očitanom stanju kalorimetara te da bi već po toj logici iznosi računa trebali biti manji.
“Ako potrošač ne dobije odgovor u navedenom roku, može podnijeti pisani Zahtjev za inspekcijskim nadzorom pri Državnom inspektoratu (prekršajna kazna 10.000 HRK). Poslije se mogu požaliti Povjerenstvu za reklamacije potrošača davatelja usluge koje ima za odgovor 30 dana”, kažu u Društvu “Potrošač”. Ako su i nakon toga nezadovoljni, građani se mogu obratiti HERA-i. Ako ne dobiju odgovore u zakonski propisanim rokovima, sve mogu prijaviti Državnom inspektoratu.
Iz Društva Potrošač također naglašavaju da ako usluga nije isporučena, ne smije se ni iskazati na računu tj. obračunu.
"Mora se napraviti novi obračun sukladno potrošnji usluge u navedenom vremenskom periodu."
Prekidi opskrbe zbog 'povijesne' obnove vrelovoda
Učestale obustave opskrbe toplom vodom u pojedinim zagrebačkim kvartovima u HEP-u obrazlažu velikim projektom revitalizacije vrelovodne mreže, koja bi trebala trajati do 2023. godine.
"Radi se o najvećem takvom projektu u povijesti centralnog toplinskog sustava grada Zagreba, od posebnog javnog interesa, a isti će rezultirati povećanjem energetske učinkovitosti toplinskog sustava, povećanjem pouzdanosti opskrbe toplinskom energijom, smanjenjem toplinskih gubitaka, smanjenjem gubitaka nadopune pogonske vode, smanjenjem broja hitnih intervencija u sustavu i smanjenjem emisija onečišćujućih tvari u okoliš. U sklopu projekta mijenja se jedna trećina, odnosno 68,5 kilometara zagrebačke vrelovodne mreže", navodi HEP Toplinarstvo.
