Dok su se građani čudili, meteorološki motritelji na zagrebačkom području imali su puno posla. U okolici grada padala je prolazna susnježica, dok je u užem središtu grada u 7 sati zabilježeno padanje takozvanog zrnatog snijega.
Radi se o oborini koja pada iz tmurnog oblaka Stratusa koji u pravilu ne donosi oborine i to kad se temperatura ispod podnice oblaka kreće oko nule. To su i inače temperature na kojima se i najmanje razlike odražavaju na vrstu kristalića, pahuljice ili kapljice koje nastaju u zraku, pa u takvim situacijama možemo dobiti nekoliko po sastavu i izgledu različitih oborina kao što su primjerice solika, ledena zrna ili ledene iglice, uz već spomenuti zrnati snijeg.
Iako na prvi pogled izgledaju vrlo slično, one se razlikuju u nekim detaljima. Znati snijeg prepoznat ćete po tome što je vrlo sitan, promjer mu je manji od 1 milimetra, kad pada ne šušti, ne drobi se i ne odskače od podloge. Zbog svega toga, iz topline doma ili zatvorenog automobila, izgledat će vam kao nebeski stiropor. Ledena zrna i solika su veći, i do 5 milimetara, a soliku ćete prepoznati po tome što su zrna bjelkasta, neprozirna.
Po svojim osnovnim karakteristikama su, dakle, različite, no jedno im je zajedničko: ne stvaraju značajniji snježni pokrivač, padaju kratko, u pravilu svega petnaestak minuta nakon čega prelaze u druge poznatije i dosadnije oblike oborine. I najčešće najavljuju neke značajnije promjene u strujanjima pa i dolaske ozbiljnijih zimskih uvjeta.
Ledena zrna izazvala su tako čuđenje građana i protekle zime, netom prije nego što je počela ona prava zimska epizoda s obilnim snjegovima kada sam, potaknuta brojnim upitima i tvitala nešto o tim neobičnim hladnim padalicama.
Veseli li vas sve ovo ili ne, činjenica jest da je to još jedan dokaz koliko je priroda vješta i kako i svakodnevne pojave mogu biti zanimljive.
