Zbog dokazane štetnosti za zdravlje ljudi, u Europskoj uniji i Hrvatskoj potpuno je zabranjena proizvodnja, promet i uporaba svih vrsta azbestnih vlakana, no činjenica jest da su brojni objekti, nekad građeni s materijalima u kojima ima azbesta, u Hrvatskoj i danas u funkciji. Da tragedija bude veća, riječ je i o obrazovno-odgojnim objektima u kojima svakodnevno borave djeca, čije je zdravlje tako godinama izloženo riziku koji donose kancerogene tvari.
Azbest je opasan samo kada se azbestna vlakna nalaze u zraku koji se udiše, reći će zdravstveni stručnjaci, no nitko od njih niti itko drugi ne može sa sigurnošću jamčiti da rizika nema jer objekte iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća itekako nagriza zub vremena, a i u potpunoj ispravnosti svaka nesreća ili potres može uzrokovati lomljenje spornog azbesta u građevini.
Upravo strahujući od azbesta, koji im se nalazi na jednom od objekata, u jednom su nam zagrebačkom vrtiću rekli kako su svog domara nedavno poslali na edukaciju.
Stručnjaci koji se tom tematikom, pak, bave u građevini ističu kako su azbestne ploče opasne ako se oštete, a s obzirom na to postavlja se i pitanje koliko sve može biti neoštećeno i održivo ako se nalazi na objektima građenima još sedamdesetih. Građevinski stručnjak i sudski vještak Željko Žarko jednom je prilikom, pak, za Telegram pojasnio kako zub vremena itekako može nagristi stare objekte i uzrokovati oštećenje na azbestnim pločama te istaknuo kako se azbest s objekata hitno mora ukloniti i to s velikom pažnjom.
Opasnost za zdravlje
Isto ističu i u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo navodeći kako rekontrukcije objekata i zamjene krovova trebaju provoditi ovlaštene tvrtke, osigurane potrebnom zaštitom i to u vrijeme dok djeca nisu prisutna u objektima, najbolje u ljetnim mjesecima.
Kad je riječ o samom zdravlju, upozoravaju na oboljenja koja azbest može prouzrokovati. Udisanje azbestnih čestica koje dopiru u donje dišne puteve ostavlja trajne promjene na parenhimu pluća i/ili pleuri. Mogu se razviti bolesti kao što je azbestoza te maligne bolesti, najčešće pluća i poplućnice, pri čemu nije moguće odrediti razinu izloženosti koja ne dovodi do rizika razvoja bolesti. Najsmrtonosnija bolest uzrokovana azbestom je mezoteliom pleure. Općenito je prihvaćeno da se mezoteliom može razviti i do 40-50 godina nakon prve izloženosti azbestu, bez obzira na dozu, pojasnile su nam prim. dr. sc. Vlasta Dečković-Vukres i doc. dr. sc. Nataša Janev Holcer. Obje navode kako se bolesti mogu pojaviti i dvadesetak godina nakon izloženosti.
Upozoravaju jednako tako i da je izloženost djece riziku od azbesta neprihvatljiva. "Značenje rizika od izloženosti azbestu ne može se jednostavno procijeniti s obzirom na moguće kasnije zdravstvene teškoće, no s obzirom na to da se radi o djeci koja su najosjetljiviji dio populacije, izloženost ovom riziku nije prihvatljiva i preporučuje se izbjeći ili smanjiti izloženost na najmanju moguću mjeru", zaključuju liječnice.
Pohvalne brojke, no neki vrtići još rade s rizikom
Iz Grada Zagreba tvrde kako su unatrag deset godina uklonili i zamijenili pokrov azbest cementnih ploča u 70 odgojno-obrazovnih objekata, a samo u 2017. i 2018. sporni pokrov s osam vrtića i šest osnovnih škola.
Iako su brojke pohvalne, za nešto što stvara rizik za zdravlje djece nikad nije dovoljno dobro dok nije sve riješeno. Koliko je takvih neriješenih problema brojkom u Gradu ne navode, no navode kako u 2019. planiraju početak radova na trima montažnim vrtićima: Dječjem vrtiću Ivane Brlić Mažuranić i Dječjem vrtiću Remetinec, te zamjenu pokrova na dječjem vrtiću Kolibri.
U želji da doznamo je li sve spremno i kad kreću radovi zvali smo i ravnatelje. U dječjem vrtiću Kolibri o obnovi područnog objekta Miroševečka informacija nemaju, kažu kako čekaju još suglasnost na ponudu projekta. Slično kažu i u Remetincu za svoj objekt u Remetinečkom gaju. Znaju tek da su pred izdavanjem građevinske dozvole i da su već unatrag dvije godine u programu javnih potreba, no podatak da će se nešto promijeniti baš u ovoj i dalje nemaju. Tamošnja ravnateljica Snježana Mutak otkriva nam kako bi u slučaju da se riješe starog " azbestnog objekta" u Remetincu u novom dobili i prostor za četiri nove skupine što bih ih također jako veselilo.
Stvarni razlog za veselje u samo jednom vrtiću
Jedina koja doista ima razloga za veselje je ravnateljica DV Ivana Brlić Mažuranić. Ona nam je rekla da bi, ovisno o procesu javne nabave, novi objekt mogli imati već na jesen. Naime, kad su montažni objekti u pitanju, oni se ruše i na njihovu mjestu grade se novi.
"Jako se veselimo. To vam je objekt iz 1976. godine i trajnost mu je bila 20 godina. Mi smo ga u međuvremenu održavali, no sada je sve riješeno i srušit će ga te u, koliko znam, tri mjeseca izgraditi novi, po sistemu lego kockica. Projektanti su nam izašli u susret pa smo sve prilagodili i jako smo zadovoljni. Riješili smo i imovinsko-pravne probleme, dobili sve suglasnosti i građevinsku dozvolu, a i sredstva su osigurana", sretno će ravnateljica Mira Božić koja nas upozorava na prepreku u imovinsko-pravnim odnosima jer brojni objekti baš zbog te zavrzlame čekaju na obnovu te da je potrebno uložiti mnogo truda u njihovo rješavanje.
Upravo to, tvrde u Gradu, prepreka je za izgradnju četiriju zamjenskih objekata koja su nužna za Dječji vrtić Gajnice, Dječji vrtić Zvončić, Dječji vrtić Jabuka i Dječji vrtić Prečko. Kad je riječ o azbestu, ravnatelji iz dvaju vrtića - DV Gajnice i Zvončić tvrde nam da su se azbesta riješili unatrag nekoliko godina, no da objekti trebaju obnovu.
Zanimljivo, u Gajnicama nam pritom kažu da su riješili i imovinsko-pravne odnose. Pritom pojašnjavaju da je mahom riječ o činjenici da se nekoliko četvornih metara vodi na Gradu, nekoliko na vrtiću, a nekoliko na Ministarstvu te da je u većini slučajeva nužna nova izmjera i objedinjavanje. Dakako, birokracija u Hrvatskoj traje, jer, podsjetimo, proizvodnja i uporaba azbestnog materijala u Hrvatskoj je zabranjena još 2006.
Osnovne škole od 2020. bez azbesta
Detalje kod ravnatelja, kad su u pitanju škole, nismo provjeravali, no prema podacima iz Grada i tu s azbestom još ima posla, ali se navodno već nešto i radi pa su tako radovi na uklanjanju azbest cementnih ploča već počeli na Osnovnoj školi Silvija Strahimira Kranjčevića. U planu je za ovu godinu, tvrde u Gradu, uklanjanje i spornih ploča s krova dvorane za tjelesno-zdravstvenu kulturu za Osnovne škole Dobriše Cesarića i Osnovne škole Matka Laginje, a ugovoreni su i radovi na uklanjanju ploča s dijela krova na OŠ Savski gaj.
"Za objekte Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog (rekonstrukcija i dogradnja objekta) i Osnovne škole Jure Kaštelana za koju se planira izgradnja zamjenskog objekta, u tijeku je izrada projektne dokumentacije te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kao preduvjeta za ishođenje građevinske dozvole. Za Osnovnu školu Bukovac planira se izgradnja zamjenskog objekta, a u tijeku je izrada projektne dokumentacije i ishođenje građevinskih dozvola", navode u Gradu ističući pritom kako bi se radovi svega navedenog trebali okončati u 2020. godini čime bi sve osnovne škole u Zagrebu bile riješene zlogukog azbesta.
Stanje u srednjim školama
Navode u Gradu i što će ove godine raditi na zagrebačkim srednjim školama, no tu ne navode ima li još i koliko spornih objekata, niti se hvale da će time sve završiti.
"Za Elektrotehničku i Poštansku i telekomunikacijsku školu u tijeku je provedba javnog natječaja za izbor izvoditelja radova na izmjeni pokrova u sklopu radova poboljšanja energetske učinkovitosti, a radovi će se izvoditi tijekom 2019. godine. Na X. gimnaziji trenutačno se izvode radovi na sanaciji pročelja i prozora nakon čega se planiraju izvesti radovi na zamjeni pokrova. Radovi na uklanjanju azbest-cementnih ploča na Srednjoj školi Fausta Vrančića izvest će se u sklopu potpune rekonstrukcije koja je planirana za 2019. godinu", stoji u dopisu koji potpisuje gradski pročelnik Ivica Lovrić.
