Vladina aplikacija "Kretanje cijena" doživjela je fijasko. U prva dva tjedna posjetio ju je tek svaki stoti građanin. Očekivanja od stranice su bila velika, a učinak slab. Kroz desetak dana Vlada će objaviti nacrt novog paketa mjera, a svi se nadaju da će rezultat biti puno bolji.
Hrvoje se nada da će njemu novi paket vladinih mjera stići. Troškovi su mu drastično porasli, najam terase grad Zagreb mu je prošli tjedan povisio za 5 puta, s 9 na 48 tisuća kuna.
Velika očekivanja od proljetnog paketa mjera
"Struja, energenti, sve je užasno poraslo, za 50 posto su veći troškovi što nabave što svega tako da ne vidim izlaza ako Vlada neće imati razumijevanje za sve nas", kaže ugostitelj Hrvoje iz Zagreba za RTL Direkt.
Jesenski paket mjera spasio je mnoge, a očekivanja su velika i od proljetnog. Vlada još ne otkriva što planira, ali stručnjaci misle da bi država i nakon prvog travnja trebala subvencionirati cijene struje i plina, no zato su protiv ograničavanja cijene nafte. Većina se slaže i da ne bi trebalo zamrznuti cijene hrane, a svi unisono naglašavaju da je potrebno u uvesti imovinski cenzus i onima koji nemaju pomoći više.
Zamrzavanje cijena hrane treba zaboraviti
Najsiromašnijima treba pomoći vaučerima, objašnjava ekonomist koji je prije 20 godina i sam bio ministar. Zamrzavanje cijena hrane treba zaboraviti.
"Kratkoročno to izgleda lijepo, ali dugoročno to deformira tržište i ako bi se to dugoročno radilo, a već se sad smo ušli u dugi rok za hranom, onda bi se mogle pojaviti nestašice i ograničenja izvoza i uvoza hrane", smatra ekonomski stručnjak i bivši ministar ekonomije, Ljubo Jurčić.
Slično razmišlja i glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca. Zagovara manje opterećenje plaća i ciljane mjere za siromašnije, a ne helikopterski novac za sve.
"Da li je to imovinski cenzus po pitanju stanovništva ili da li je recimo kod kompanija one koje su pojačano energetski intenzivne pa su one ranjive u krizi. Puno veći efekt na stabilizaciju ekonomije ako se mjere ciljaju u tim smjerovima ranjivog dijela stanovništva odnosno poslodavaca", kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.
Imovinski cenzus kao rješenje
Rješenje je imovinski cenzus, no to treba dobro razraditi, upozorava Damir Novotny.
"Ne može se ekonomska moć kućanstava odnosno identificiranje kućanstava kojima bi trebalo doista pomoći utvrđivati samo prema njihovim financijskim dohodcima, dakle prihodima koje ostvaruje u financijskoj sferi već s mora to vidjeti, već se moraju gledati i imovinski dohodci", smatra ekonomski analitičar Novotny.
Uvođenjem famoznog cenzusa najviše bi dobili oni kojima je pomoć najpotrebnija.
